Vraćanjem idejnog projekta do povratka povjerenja investitora

Autor: Poslovni.hr , 19. rujan 2016. u 15:07
Foto: foto press

Kod nas se dogodila devastacija i arhitektonski kvalitetnih objekata duž obale, koji danas svjedoče o našem nemaru, umjesto da se njima ponosimo“, kaže Čagalj te naglašava da je nužno što prije definirati zakonski okvir za graditeljsku djelatnost, pri čemu prvenstveno treba uvažiti mišljenje struke.

„Idejni je projekt osnova svakog djelovanja u prostoru i temeljni dio dokumentacije za ostvarenje kvalitetnog projekta. Njegovim ukidanjem možda je skraćeno vrijeme dobivanja građevinske dozvole, ali su se izgubile ključne procedure, čime je nastao potpuni kaos u izvedbi projekata, što odbija investitore. To je osnovni razlog zašto tražimo povratak „obveze idejnog projekta“, rekla je potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj te dodala kako je nužan i povratak izvedbenog projekta, dokumentacije koja regulira proces gradnje, zbog preciziranja detalja izvedbe, materijala i izrade troškovnika.

Podsjetila je da postoji strateški dokument s nacionalnim smjernicama za stručnu izvrsnost i kulturu građenja – ApolitikA (2013. – 2020.) te da se implementacije ciljeva iz dokumenta, kao jednog od putokaza za unaprjeđenje stanja u prostornom planiranju, moraju brže i učinkovitije provoditi. „Samo cjelovit slijed u izradi projektne dokumentacije može osigurati vrsnoću građenja definiranu Apolitikom“, ističe Čagalj dodajući da arhitektura, uz tehničku i oblikovnu, ima i socijalnu dimenziju, stoga naš odnos prema prostoru govori i o nama samima. „Prostor je naše blago i prema njemu se trebamo tako odnositi. Potrebno je učiti na pogreškama i novim naraštajima ostaviti, ako ne kvalitetniji, onda barem ne više devastiran prostor. Ne smiju nam se ponoviti bespravne gradnje i legalizacije. Kod nas se dogodila devastacija i arhitektonski kvalitetnih objekata duž obale, koji danas svjedoče o našem nemaru, umjesto da se njima ponosimo“, kaže Čagalj te naglašava da je nužno što prije definirati zakonski okvir za graditeljsku djelatnost, pri čemu prvenstveno treba uvažiti mišljenje struke. Potrebno je, smatra Čagalj, ostvariti konstruktivni dijalog mjerodavnih ministarstava sa strukovnim komorama u cilju regulacije tehničke strane projekata koja danas koči struku.

Naglasila je i da gospodarstvenicima iz Udruženja arhitekata pri HGK ogromnu prepreku stvaraju nedovoljno usklađeni i nestabilni zakoni te nedefinirana strategija prostornog razvoja što je nužnost za stvaranje poticajnoga investicijskog okvira i transparentne poduzetničke klime. 

Komentirajte prvi

New Report

Close