Ukupni krediti stanovništvu, prema podacima Hrvatske narodne banke, krajem srpnja ove godine iznosili su 117,5 milijardi kuna, čime su zabilježili pad na godišnjoj razini 13. mjesec zaredom, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA), uz napomenu da je to velikim dijelom posljedica konverzije CHF kredita.

U odnosu na prošlogodišnji srpanj, ukupni krediti stanovništvu u sedmom mjesecu ove godine bili su niži za 9,3 milijardi kuna, odnosno 7,4 posto, dok su u usporedbi s krajem prošle godine smanjeni za gotovo 7 mlrd. kuna ili 5,6 posto. 

"Razduživanje sektora stanovništva snažno je podržano i učincima prisilne konverzije kredita u švrcarskim francima", navode iz RBA te dodaju da su se posljedično stambeni krediti, koji čine najveći udio u ukupnim kreditima stanovništvu – 44 posto, krajem srpnja spustili za 8,7 milijardi kuna ili 14,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani, na 52,3 milijarde kuna.

Na mjesečnoj razini, prema lipnju, stambeni su krediti također zabilježili pad, ali za svega 305,5 milijuna kuna, odnosno 0,6 posto. 

Učinci konverzije vidljivi su i podacima o kretanju kredita po njihovoj valutnoj strukturi – kod stambenih kunskih kredita s valutnom klauzulom od kraja 2015. značajno raste udio kredita vezanih uz euro, dok istovremeno krediti vezanih za švicarski franak bilježe snažan pad.

Tako su krajem srpnja ukupni stambeni krediti vezani za euro iznosili 41,8 milijardi kuna, što je za 7,3 milijarde ili za 21,3 posto više nego u istom mjesecu lani. Nasuprot tome, stambeni krediti stanovništvu indeksirani za švicarski franak krajem srpnja spustili su se na 1,7 milijardi kuna, što je 19,9 milijardi kuna manje u odnosu na lanjski srpanj, čime je zabilježen njihov je godišnji pad iznad 90 posto.

Analitičari RBA naglašavaju i da u valutnoj strukturi kredita stanovništvu dominiraju devizni krediti, uključujući i one s valutnom klauzulom, s udjelom od 61 posto, te je stoga jačanje kune u odnosu na euro i franak za 1,2 i 4,7 posto dodatno utjecalo na pad kredita iskazanih u domaćoj valuti. 

Promatrajući, pak, distribuciju kredita prema namjeni, iza stambenih kredita 2. mjesto u strukturi ukupnih kredita stanovništvu, s udjelom od 34 posto, pripada gotovinskim nenamjenskim kreditima, koji su krajem srpnja dosegnuli 40,3 milijarde kuna. Oni su u odnosu na lipanj bili niži za 135 milijuna kuna ili 0,3 posto, dok su na godišnjoj razini rasli za 809 milijuna kuna, tj. 2 posto.

Iz RBA ukazuju na činjenicu da su gotovinski nenamjenski krediti ujedno i jedina skupina kredita stanovništvu koja bilježi rast na godišnjoj razini, odnosno da su godišnjem padu ukupnih kredita sektoru stanovništva pridonijele sve ostale komponente – potrošački, stambeni, hipotekarni krediti, krediti za automobile, krediti po kreditnim karticama te prekoračenjima po transakcijskim računima.

"A obzirom na veću osviještenost i averziju klijenata prema riziku te na još uvijek prisutne strukturne slabosti na tržištu rada, u idućim mjesecima ne očekujemo znatniji zaokret u ukupnoj kreditnoj potražnji od strane sektora stanovništva", ocjenjuju analitičari RBA.