Na jučerašnjoj sjednici Vlade, prvoj nakon izbora, tehnički premijer Tihomir Orešković i ministar financija Zdravko Marić nisu skrivali zadovoljstvo oko glavne točke dnevnog reda, izvršenja proračuna u šest mjeseci.

Deficit i državna potrošnja bili su pod kontrolom, prihodi su porasli, a kako do kraja godine nema u planu većih izdataka moguće je da će proračun u 2016. biti uravnotežen što je pothvat koji se dugo ne pamti. Stručnjake je puno manje oduševio detalj iznesen pri kraju opsežnog dokumenta od 730 stranica koji otkriva je Vlada u samo šest mjeseci podijelila jamstava kao u cijeloj prošloj godini. Odobravanje garancija nastavilo se i u ljeto; samo je Petrokemija nedavno dobila jamstvo 'teško' 200 milijuna kuna. 

Više nego prije izbora
Ukupna vrijednost novih financijskih jamstava za 2016. iznosi šest milijardi kuna, od čega na izvan proračunske korisnike otpadaju 2,5 milijarde. Identična rečenica stoji i u izvršenju proračuna za 2015., s ključnom razlikom da je to bila predizborna godina u kojoj se tradicionalno otpuštaju kočnice po pitanju posezanja u državnu blagajnu.

Kao i ranije, novcem poreznih obveznika garantiralo se za brodogradnju i ceste, uglavnom za refinanciranje dospjelih kredita te za činidbena jamstva. Do kraja lipnja izdano je deset jamstava od 3,4 milijarde kuna od čega je 2,02 milijarde za HAC i ARZ, 665,9 milijuna za HC te 735,7 mil. za brodogradilište Uljanik. "Nastavlja se praksa prethodnih Vlada da se redovito prelaze zacrtani iznosi za garancije države. Suštinski se radi o tome da nisu riješeni strukturni ekonomski problemi, primarno restrukturiranje državnih tvrtki. Vruće teme ostavljaju se u nedogled i guraju pod tepih", kaže Anto Bajo iz Instituta za javne financije. 

Nezavršene priče
Dodaje da je očito da brodogradnja još nije završena priča te da država i dalje podupire neodržive poslovne modele poput HŽ Infrastrukture i Imunološkog zavoda, umjesto da se završe restrukturiranja. Dok se dio obveza 'rola' unedogled, lista protestiranih jamstava otkriva da potencijalne obveze lako postaju stvarne i bildaju javni dug. Do kraja lipnja iz proračuna je plaćeno 115,4 milijuna kuna jer to nije mogla HŽ Infrastruktura, a eksperimentiranje s Imunološkim zavodom stajalo je porezne obveznike 4,2 milijuna kuna. 

Tri goruće godine
Anto Bajo podsjeća da će iduće tri godine biti izazovne za državne financije jer dospijevaju značajna dugovanja, a Hrvatska je ograničena okvirima Procedure prekomjernog deficita. Samo 2017. trebat će refinancirati 30-ak milijardi kuna, što ne uključuje trezorske zapise. Zato se može očekivati da će tema restrukturiranja tvrtki poput HŽ-a, HAC-a, HC-a i ARZ-a vrlo brzo ponovno doći na dnevni red nove Vlade. 

Gotovo uravnotežen proračun

Rastu proračunski prihodi
"Dugo nismo vidjeli ovako nizak deficit, gotovo uravnotežen proračun", ponosan je bio Zdravko Marić, ministar financija predstavljajući u Vladi rezultate o izvršenju proračuna u prvih šest mjeseci 2016. Posebno pozitivnim izdvaja to što su proračunski prihodi u porastu, na godišnjoj razini za više od 10 posto, dok se rashode uspjelo zadržati "zamrznutima". Ukupni su prihodi tako u prvih pola godine ostvareni na razini od 56,3 milijarde kuna, dok su rashodi bili ispod 58,7 milijardi kuna. Prihodovnom skoku najviše su pridonijeli povećanje povlačenja sredstava iz EU fondova i rast poreznih prihoda, koji su bili veći za 8,1 posto u usporedbi s istim lanjskih razdobljem i dosegli su 34,3 milijarde kuna, a Marića najviše veseli oporavak PDV-a. Manjak proračuna konsolidirane opće države, prema nacionalnoj metodologiji, u prvom polugodištu iznosio je 518 milijuna kuna ili 0,2 posto BDP-a, a deficit državnog proračuna 2,4 milijarde kuna ili 0,7 posto BDP-a, što je 5 milijardi kuna manji nego u istom razdoblju lani. Za državne financije ministar Marić ne očekuje neugodna iznenađenja u nastavku godine, štoviše, očekuje nastavak takvih kretanja, te da bi Hrvatska mogla iduće godine izaći iz Procedure prekomjernog deficita, kao i da rejting agencije poboljšaju kreditni rejting zemlje.