Najveći uspjesi hrvatskoga zdravstva koji su Hrvatsku doveli na vodeća mjesta u svijetu, od transplatacijskog programa, ugradnje pužnica, prijave nuspojava lijekova do osnivanja banke krvi iz pupkovine, bez iznimke su nastali zahvaljujući naporima pojedinaca i njihovih timova, koji su se često morali boriti sa sustavom kako bi uspjeli. O svim takvim projektima naposljetku je postignut konsenzus svih političkih aktera, što im i danas omogućuje daljni razvoj i istraživanja, edukaciju kadra i međunarodno priznate uspjehe.

Iznimkama do rekorda

Iako vlada konsenzus da Hrvatska želi zdravstvo koje se temelji na solidarnosti, zdravstveni sustav opterećen je političkim sukobima unutar ustanova te nema kontinuiteta u provedbi važnih strukturnih promjena, pa nikad nema dovoljno novca i kontinuirano se stvaraju dugovi. Oko toga se složila većina okupljenih u utorak predvečer u Novinarskom domu, na okruglom stolu na temu “(Ne)Moguća misija? – Nacionalni konsenzus za zdravlje”, održanog u organizaciji Poslijediplomskog studija Menadžmenta u zdravstvu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskog farmaceutskog društva.

Iako je održan uoči izbora, a okupio je predstavnike različitih političkih opcija, političari su manje govorili, a više slušali što su im imali poručiti iz sektora. Marija Rukavina, upraviteljica Zaklade Ana Rukavina, tako se prisjetila da je njihova inicijativa najviše otpora nailazila upravo u zdravstvu, pohvalivši osobne napore hematologa Miranda Mrsića. Istaknuvši da ima poteškoća s vidom zbog mrene, podsjetila je na tromost sustava zbog kojeg je na operaciju mrene naručena tek 2018. Zahvaljujući aktivnostima hrvatskih liječnika i solidarnosti građana, Hrvatska je zaradila članstvo u Eurotransplantu 2007., što je otvorilo je nove mogućnosti za hrvatski transplantacijski program, koji je postao među najboljim u svijetu. Dinko Škegro iz KB-a Merkur istaknuo je da Hrvatska, sa 40 darivatelja na milijun stanovnika, uz Španjolsku jedina zemlja na svijetu koja je uspjela ostvariti tako visoku stopu darivatelja.

Robert Trotić, predsjednik Hrvatskog društva za kohlearnu implantaciju i začetnik programa ugradnje umjetnih pužnica, prisjetio se kako smo u tom procesu kasnili zbog rata te kako su u početku imali otpore najviše među pacijentima. No, upornost i rad na edukaciji su se isplatili i Hrvatska je danas po ugradnji umjetnih pužnica 12. u svijetu, ispred Njemačke, Francuske, Italije, a od 800-tinjak ugradnji čak 84% djece s umjetnim pužnicama integrirano je u redovit predškolski i školski sustav.

Ranko Stevanović, predsjednik Društva za farmakoekonomiku (HDFEZ) naveo je primjer hrvatskog sustava e-recepta, koji je jedan od najdostupnijih sustava u Europi, a Katarina Gvozdanović iz Hrvatske agencije za lijekove (HALMED) istaknula je golemu financijsku važnost praćenja nuspojava na lijekove. Agencija je ove godine lansirala mobilnu aplikaciju za praćenje nuspojava. Vesna Ramljak, Predsjednica Europa Donna Hrvatska, navela je primjer Centra izvrsnosti za jednodnevnu dijagnostiku karcinoma dojke kao podršku ženama koje proživljavaju veliku tjeskobu u iščekivanju nalaza. Od 2013. kroz program je prošlo 830 pacijentica.

Ništa na brzinu

Bivši ministar zdravlja Siniša Varga zauzima se za konsenzus te podsjeća da je u svom mandatu nastavio niz projekata svojih prethodnika koje je ocijenio korisnima, istaknuvši one koje je financirala Svjetska banka. Drago Prgomet iz HDZ-a istaknuo je da su za promjene u zdravstvu potrebi novac, vrijeme i politička odluka. Prgomet smatra da se ništa ne može mijenjati preko noći, niti u jednom mandatu. Drži da dodatni rad liječnici trebaju provesti u svojim bolnicama, a ne u privatnim ustanovama. Maja Vehovac iz stranke Pametno i Ana Stavljenić Rukavina iz koalicije Za premijera zalažu se za depolitizaciju zdravstva, a Ivan Lovrinović za profesionalni menadžment.