Zahvaljujući snažnom izvozu, višak na tekućem računu bilance plaćanja Njemačke vjerojatno će u 2016. dosegnuti novi rekord od 310 milijardi dolara te preteći onaj Kine i ponovno postati najveći na svijetu, procijenio je ekonomski institut Ifo.
'Njemački višak na tekućem računu se temelji na razmjeni s inozemstvom', kazao je ekonomist Ifo-a Christian Grimme, dodavši da je izvoz premašio uvoz u prvoj polovini godine za 159 milijardi dolara, uglavnom zbog snažne potražnje iz drugih europskih zemalja.
Institut sa sjedištem u Münchenu objavio je da će njemački suficit biti ekvivalentan iznosu od od oko 8,9 posto bruto domaćeg proizvoda, što znači da će ponovno probiti preporučenu gornju granicu Europske komisije od 6 posto.
Bruxelles i Washington pozvali su Berlin da poveća domaću potražnju i uvoz kako bi se smanjile globalne ekonomske nejednakosti i potaknuo globalni rast, uključujući u eurozoni.
Direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde i i američko Ministarstvo financija pozvali su Berlin da stimulira domaću potražnju kako bi olakšao uspostavljanje ravnoteže.
Berlin je odbacio te kritike, rekavši da je već povećao domaću potražnju uvođenjem u 2015. nacionalne minimalne plaće i dogovorom o snažnom povećanju mirovinskih prava u 2016. Osim toga, Vlada je je povećala državnu potrošnju na ceste, digitalnu infrastrukturu i migranate, pridržavajući se svog cilja o vođenju uravnoteženog proračuna.
Kineski višak na tekućem računu vjerojatno će se ove godine smanjiti za 70 milijardi dolara, na oko 260 milijardi dolara zbog slabijeg izvoza, navode u Ifo-u. Japan će biti na trećem mjestu s procijenjenim viškom od 170 milijardi dolara u 2016.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Tumačiti nešto “Poslovnom dnevniku” je kao trubiti gluhom.
Ambicioznim čitateljima koji žele uvid u materiju preporučam:
1. Peter Bofinger: Here is one export Germany should not be making; Financial Times
2. Gavyn Davies: The German balance of payments quandary; Financial Times; Jul 10
3. Wolfgang Muenchau: “Draghi, Schaueble and the high cost of Germany’s savings; Financial Times May 8
I, budući da se Nijemci s tim dijagnozama uopće ne slažu:
4. Celemens Fuest: “Ein Maerchen, dass Deutschland vom Euro profitiert”, Wirtschaftswche (www.wiwo.de)
Nema tu puno filozofije. Organizirani su na svim razinama, uče, investiraju u ono što im daje povrat, a ne u ljenčarenje, vlada kult rada i truda, fair-playa (naravno, uvijek ima izroda, ali…) i svijest o zajedništvu baš kao i kod ostalih sjevernih država/nacija poput Danaca itd.
Ljudi procitaju naslov “Njemacka ima suficit od 300 miljardi” i odmah se gomila kvazi ekonomista sa skolom 3 srednje automehanicarske sleti komentirati o svjetskim urotama,raspadu sistema,masonima, Hitleru i novom svjetskom poretku.
sigurno će im njemci davati kredite da bi im ovi konkurirali proizvodnjom, pa da svi skupa kihnu pod prevelikim proizvodnim kapacitetima.. dat će im kredite silom ili milom za provedbu ove ili one EU direktive i za potrošnju, kao kolateral uzet će im ono što imaju, luke, zemlju itd. a sanirat će se iz štednje/ poreza vlastitih građana koji isto tako puše u cijeloj priči zadnjih 70 godina
a da ovi nekako i postave neku “proizvodnju” na noge kreditima, zna se tko od kredita profitira i kod koga proizvodnja završava kad puhne recesija
Uključite se u raspravu