Igor Bavčar, bivši istaknuti slovenski političar, osuđen je na okružnom sudu u Ljubljani na pet godina zatvora zbog pranja novca, a na zatvorske kazne osuđena su i dva njegova financijska stručnjaka, iz vremena kad je Bavčar bio direktor kompanije Istrabenz. Riječ je o ponovljenom suđenju, nakon što je prethodnu već pravomoćnu presudu zbog pogrešaka u postupku poništio Ustavni sud.

Bavčaru je kazna izrečena zbog prikrivene lančane trgovine dionicama naftne tvrtke Petrol 2009. godine, kad je on prema optužnici protupravno stekao 21 milijun eura protupravne koristi, no oslobođen je za kazneno djelo poticanja na zloporabu ovlasti.

Nova presuda nije pravomoćna i na nju se nekadašnji ministar u dvije slovenske vlade može žaliti pred višim sudom.

Megalomanski planovi

Bavčar je u prvoj slovenskoj demokratskoj vladi koja je zaslužna za osamostaljenje bio ministar unutarnjih poslova, a kasnije je u vladama koje je vodio Janez Drnovšek bio ministar unutarnjih poslova, te ministar za europske integracije.

No za Sloveniju je danas važnije pitanje što će biti s Istrabenzom, koji se nekad bavio prodajom goriva, da bi pod Bavčarom bio pretvoren u energetski, turistički, prehrambeni, trgovački i financijski holding.
Što je od svega toga ostalo, pitaju Finance, i navode: tvrtka kćer Istrabenz Turizam ima šest hotela u Portorožu, 95,20-postotni udjel u beogradskoj tvrtki Zastava Istrabenz Lizing, pola kompanije Adria­fin, koja se prodaje, te još neke nekretnine na slovenskoj obali. Svu drugu imovinu holding Istrabenz je morao prodati da bi vratio dugove koje je napravio Bavčar želeći ostvariti svoje megalomanske planove.
Iz prodaje goriva Istrabenz je izašao 2004. godine, s povlačenjem OMV-a iz vlastništva Istrabenza, što je otvorilo vrata za Bavčarevo potpuno upravljanje holdingom.

Ne mogu platiti

Istrabenz je proglasio insolventnost 30. ožujka 2009. godine, te je u prisilnoj nagodbi od 2010., da bi se 2013. utvrdilo kako je to neodrživo te su holdingu reprogramirani dugovi. Tako, tranša A, u kojoj je bilo 92 milijuna eura duga dospijeva krajem sljedeće godine. Međutim, 1. siječnja Istrabenzovi krediti su promijenjeni u kratkoročne, što znači da moraju biti vraćen u istoj godini.
Ostatak je u vrijeme potpisivanja aneksa sporazuma o reprogramu u veljači 2013. iznosio 66 milijuna eura, što je tranša B. Procjenjuje se da za plaćanje svih dugova nema dovoljno imovine, te da će ostati neplaćeno oko 70 milijuna eura.

Krajem 2012. 16% Istrabenza od Petrola je kupio holding Sava i sam u problemima. Ideja Mateja Narata, tadašnjeg čelnika Save, bila je da se spoje turistički dijelovi dva problematična holdinga, a ta ideja živa je i danas, kada je Sava ponovno dugoročno u državnim rukama. U srpnju državna loša banka DUTB dugove Save prebacuje u Slovenski državni holding (SDH), koji namjerava zadržati Savu jer je vlasnik Save Turizma, za slovensku politiku “strateške investicije”, navode Finance. DUTB bi morao aktivno upravljati Savinom imovine, što znači da bi trebao prodati turistički dio, ali sada to neće morati uraditi.

Dokapitalizacija Save

Prema planovima, koje za Finance iznosi jedan od sudionika tih dogovora, neplaćeni dugovi iz tranše B vjerojatno će se pretvoriti u vlasnički udjel u Istrabenzu. Zatim, jedna od ideja je da se imovinom Istrabenza dokapitalizira Sava. “U konsolidaciji turističkih sastavnica dva holdinga zanemareni su dugovi”, kaže neimenovani sugovornik ljubljanskog lista. Ipak, konačnu odluku o sudbini Istrabenza vjerojatno će donijeti Zdravko Počivalšek, ministar gospodarstva.