Trump bi u SAD vratio najneodgovorniju fiskalnu politiku

Autor: Simon Johnson , 01. rujan 2016. u 22:00

S Trumpom u Bijeloj kući, SAD bi mogle dobiti neki oblik policijske države koja bi zatočila i protjerala milijune stanovnika.

Velika pažnja posvećuje se u Sjedinjenim Američkim Državama, ali i drugdje, tome hoće li se američki predsjednički kandidat Donald Trump odmaknuti od antiimigrantske, antimuslimanske i antiracionalne retorike koja ga je dovela do predsjedničke nominacije Republikanske stranke. Neki njegovi savjetnici navodno mu preporučuju neka se pomakne prema mainstream republikanskim stajalištima, poput onih koje zastupa vodstvo Zastupničkog doma.

U potpunosti je moguće da će Trump slijediti njihov savjet. Naposljetku, njegova trenutna stajališta ne polučuju dostatnu podršku neophodnu da bi njegova pobjeda u studenom bila vjerojatna (uveliko citirana web stranica FiveThirtyEight procjenjuje njegove šanse za pobjedu na oko 20%).
Trumpov kolega Mike Pence, guverner Indiane, bio je predstavnik u Zastupničkom domu od 2000. do 2012. i usko je povezan s predsjednikom Zastupničkog doma Paulom Ryanom i ostalim republikanskim vođama.

Republikanski establišment, duboko podijeljen po pitanju Trumpove kandidature, zasigurno se nada takvom preokretu. Međutim, ako do njega dođe, nitko ga ne bi trebao pogrešno protumačiti kao pomak prema “umjerenijim” stajalištima. Bilo koje druge godine, republikanci iz Zastupničkog doma bili bi smatrani neodgovornim ekstremistima.

Ponavljanje ciklusa

Kako biste se u to uvjerili, razmotrite zapis s nedavno održane rasprave povjerenstva Zastupničkog doma vezano uz nadzor i vladine reforme, kojoj je predsjedavao zastupnik Jason Chaffetz. Rasprava je tobože bila usredotočena na politike vladine neovisne agencije Federal Deposit Insurance Corporation (FDIC), osobito vezano uz stvaranje novih banaka. Međutim, za vrijeme trajanja rasprave postalo je očito da je većina republikanskih članova bila predana deregulaciji financijskog sustava širokih razmjera – to jest vraćanju u prethodno stanje svih reformi koje su provedene nakon financijske krize 2008. (svjedočio sam na raspravi po pozivu demokrata iz Zastupničkog doma.)

Zapravo, većina istaknutih republikanaca koja je govorila željela je povratak u svijet prije krize – ili čak na manje financijske regulative od one koja je postojala za vrijeme predsjednika Georgea W. Busha. To je recept za ponavljanje ciklusa procvata i propasti koji je uzrokovao najgoru krizu nakon 1930-ih te uzrokovao barem jedno desetljeće štete američkom gospodarstvu.
Nadalje, dok se prema sadašnjim dužnosnicima uglavnom odnose s poštovanjem, republikanci u povjerenstvu bili su iznimno nepristojni prema Martinu Gruenbergu, predsjedniku vladine agencije FDIC. Što je još gore, uz svoju nepristojnost i svadljiv način ophođenja, članovi Republikanske stranke pokazali su zapanjujući nedostatak zainteresiranosti za čak najosnovnije činjenice.
Primjerice, neki od njih tvrdili su da bi niske kamatne stope trebale biti primamljive za stvaranje novih banaka – stoga, sukladno stajalištu koje oni zastupaju, nedostatak startupova u bankarskom sektoru naznaka je da vladina agencija FDIC čini nešto što je u potpunosti pogrešno.

Međutim, istraživači u Federalnim rezervama pobliže su to preispitali i ustanovili, izvan svake osnovane sumnje, da je ostvariva kamatna marža (razlika između kamatnih stopa na depozite po viđenju i kreditnih kamata) za potencijalne startup banke iznimno niska. Taj nedostatak očekivane isplativosti – što je posljedica monetarne politike – osnovni je razlog zbog kojeg ljudi ne žele pokretati nove banke.

Veliko smanjenje poreza

Nažalost, republikanci iz Zastupničkog doma jednostavno se ne žele suočiti sa saznanjima društvenih znanosti (vezano uz bankarstvo) – niti očito ostalih znanosti (primjerice, vezano uz klimatske promjene).
Ako ih suočite s činjenicama, kao što se dogodilo na toj raspravi, oni postaju agresivni i neugodni – zvuče pomalo poput umanjenih verzija Trumpa. Civilizirana razmjena ideja i informacija je nemoguća. Republikanci iz Zastupničkog doma imaju još jednu veliku ekonomsku ideju na svom dnevnom redu o kojoj ćemo vjerojatno čuti više od Trumpa: smanjenje poreza ogromnih razmjera.
Ako ono bude provedeno nekolicina ljudi na vrhu distribucije dohotka dobro bi napredovala; a svi ostali ne baš u tolikoj mjeri. U međuvremenu, deficit i vladin dug vrtoglavo bi porasli, kao što je bio slučaj u razdoblju koje je prethodilo 2008.

Bilo kakav rast koji bi uslijedio pokazao bi se iluzornim, s neizbježnim “tvrdim prizemljenjem” što bi vodilo prema strogim mjerama štednje koje bi neproporcionalno bile nametnute manje imućnim Amerikancima. Neka vam je sa srećom ako se upustite u raspravu o tim pitanjima s republikancima iz Zastupničkog doma.
Svatko tko želi da se Trump “pomakne prema sredini” u današnjoj Republikanskoj stranci zapravo samo traži opasniju verziju George W. Busha, u vlastitoj zemlji i u inozemstvu. Bush je forsirao veliko smanjenje poreza, zajedno s ostalim velikih povećanjima vladine potrošnje – uključujući potrošnju vezanu uz dva katastrofalna rata u inozemstvu – i sve to financirao pomoću duga. On je također predsjedavao za vrijeme najsveobuhvatnijeg oblika financijske deregulacije kojeg su Sjedinjene Američke Države ikad vidjele, što je rezultiralo najvećom ekonomskom kontrakcijom u razdoblju od gotovo 80 godina.

Diskriminacija manjina

S Trumpom u Bijeloj kući, Sjedinjene Američke Države mogle bi dobiti program ideologije supremacije bijele rase njegovih alternativnih desnih saveznika: diskriminaciju nad manjinama i ostalim skupinama ogromnih razmjera i vjerojatno neki oblik policijske države koja bi zatočila i protjerala milijune stanovnika.
Ili bi moglo doći do potpune financijske deregulacije i povratka na najneodgovornije fiskalne politike koje su Sjedinjene Američke Države ikad iskusile. Najvjerojatniji scenarij je da bi došlo do obje navedene opcije.

© Project Syndicate, 2016.

Komentirajte prvi

New Report

Close