Prehrambena industrija i proizvodnja pića strateška je grana hrvatskog gospodarstva, no taj je status više izborila svojom neviđenom žilavošću kroz razdoblje privatizacije, a potom i recesije nego što je imala logističku potporu kreatora nacionalnih razvojnih politika.

Godinama se ocjenjivalo kako je taj sektor primarno vezan uz domaću potrošnju, dok joj je kao minus u izvozu etiketirana nedovoljna konkurentnost. Posljednjih godina međutim, udjel hrane u ukupnom izvozu RH kontinuirano raste, premda zbirni učinak robne razmjene još ima negativan predznak. Najbolji rezultat vezan je uz 2015. kada je najznačajnija izvozna industrija bila upravo prehrambena dok su joj u potiljak gledale proizvodnja strojeva i uređaja te izvoz naftnih derivata. U odnosu na 2014. izvoz prehrambenog sektora bio je veći 16,3 posto dok je pokrivenost uvoza izvozom lani narasla na 52,6 posto.

Prehrambena industrija realizira oko 24 posto proizvodnje u ukupnom prerađivačkom sektoru dok u broju zaposlenih drži udjel od 19,2 posto. U ukupnom RH izvozu u 2015. prisvajala je 9,3% udjela, a na razini prerađivačke industrije 10,6%. Godišnje u izvoz u prosjeku plasira oko 22 posto svoje proizvodnje. U prosincu 2015. naspram prosinca 2014. zaposlenost je rasla 0,7 posto, na 33.894 djelatnika.

Deset najvećih tvrtki iz ovog sektora u 2015. ostvarilo je 17 milijardi i gotovo 100 milijuna kuna prihoda. U toj skupini tri kompanije su realizirale manji prihod nego 2014. s tim da je Dukatu prihod pao manje od jedan posto, osječkom Žitu četiri posto, a Belju gotovo 15 posto. Lider po rastu prihoda je Ledo, sa 16,1 posto. Ukupna neto dobit za top deset kompanija iznosila je 827 mil. kuna i vezana je za njih osam jer su Belje i Žito iskazali gubitak. Jamnica sa 231 milijun kuna vodi listu tvrtki koje su 2015. zaključile uz neto dobit.

Vindija obranila titulu

Vindija je prihod u 2015. naspram prethodne godine povećala tek za 0,04%, na 2,57 milijardi kuna što je bilo dostatno da zadrži prvu poziciju unutar sektora. Ključni razlozi za takav mali iskorak su loša gospodarska konjuktura, smanjenje kupovne moći te tržišni poremećaji evidentni kroz deflaciju što je najviše pogodilo sektor mljekarstva radi golemih zaliha kod članica EU uzrokovanih ruskim embargom.

Zbog snažnog utjecaja nepovoljnog gospodarskog okruženja i pritiska tržišta na cijene rast prihoda od prodaje na lokalnom tržištu, ističu, nije adekvatno pratio trend količinskog rasta u prodaji asortimana koji je bio 7,4% veći naspram 2014. Količinski veću prodaju realizirali su i na tržištima EU te Cefte i to za 27,3 posto pa je udio izvoza u ukupnoj prodaji bio bolji za 1,8 postotnih poena. Lani su u Vindiji povećali i broj zaposlenih za 2,2 posto, na 1047 djelatnika.

U složenim tržišnim okolnostima, kada potražnja ne raste ili raste sporo i cjenovno je osjetljiva, bitan utjecaj na prodaju imala je percepcija potrošača o visokoj kvaliteti proizvoda Vindije što je uz tržišnu fleksibilnost i prodajnu angažiranost omogućilo rast prodaje, ističu u varaždinskoj kompaniji.

Ranjeno mljekarstvo

Devetu godinu zaredom mljekarski sektor RH suočava se s nepovoljnim sektorskim i gospodarskim trendovima, iznose i u Dukatu i kao glavne uzroke navode dugotrajnu krizu, pad kupovne moći potrošača uz promjenu navika, te gubitak najvećih izvoznih tržišta iz okvira Cefte. Probleme stvara i enorman rast uvoza, nerijetko uz dampinške cijene koji negativno utječu na uspješnost poslovanja domaćeg mljekarskog sektora, pa tako i Dukata čiji je prihod na godišnjoj razini bio manji oko jedan posto.

Aktualna politička situacija, u kojem se god smjeru ona ponovno razvila, nagoviješta, kažu, u najboljem slučaju usporavanje provođenja reformi u gospodarstvu, stoga očekuju kako će i do kraja u 2016. i dalje biti svojevrsni uteg gospodarstvenicima, dok će zemlja i ostati ovisna o uvozu čak i osnovnih prehrambenih artikala.
Hrvatskoj je poljoprivredi i povezanim industrijama, kažu, potrebna poljoprivredna strategija koja ne postoji. “Industrija i primarni sektor proizvodnje mlijeka prepušteni su sami sebi i nasreću smo i jedni i drugi snažni i žilavi pa i dalje postojimo, iako bitno oslabljeni u odnosu na razdoblje prije 2008.”, upozoravaju.

Nadalje, domaćem je prehrambenom sektoru potrebna osviještenost i podrška hrvatskih potrošača u vidu kupnje hrvatskih proizvoda. Hrvatski je proizvod nerijetko, napominju, skuplji od uvoznog a razlog tome leži u činjenici kako i primarni sektor i industrija posluju u bitno nekonkurentnijim uvjetima u odnosu na ostale članice EU koje svoje viškove po dampinškim cijenama plasiraju na Hrvatsko tržište i na taj način ozbiljno ugrožavaju više od 30.000 egzistencija zaposlenih u mljekarskom sektoru RH. Ipak, naglašavaju u Dukatu, hrvatska prehrambena industrija ima visoko kvalitetne proizvode te zajednički, uz potporu države, trebamo svi raditi na njihovoj promociji te osvješćivanju potrošača o važnosti potpore domaćoj industriji.

U okrilju koncerna

Ni vrbovečki PIK, lider u proizvodnji i prodaji crvenog mesa i njegovih prerađevina, nije prošle godine uspio ostvariti značajniji rast prihoda, na godišnjoj razini rasli su 0,17 posto, na 2,19 milijardi kuna no, neto dobit u PIK-u Vrbovec na godišnjoj razini povećali su za 26 posto, na 91 milijun kuna. U PIK-u iznose kako su tijekom 2015. na domaćem tržištu ostvarili količinski rast prodaje u odnosu na 2014. od 8%, a prihodi koje su time prikupili bili su naspram prihoda iz 2014. manji za 3% . Slične parametre postigli su i na inozemnim tržištima, kada je riječ o količini proizvoda prodanih kroz izvoz rast je naspram rezultata iz 2014. iznosio 51%, a prihoda 40%. Najveće izvozno tržište prošle godine PIK-u je bila Slovenija gdje su prihodi rasli četiri puta u odnosu na učinak u 2014. Za takav visoki skok prihoda zaslužno je uključivanje trgovačkog lanca Mercator u portfelj Agrokora. U 10 godina unutar koncerna, PIK je količinsku prodaju ukupna asortimana povećao 4,2 puta, na 100 tisuća tona što je rezultat iz 2015. Rast izvoza je još uspješniji, u 2015. u odnosu na 2005. bio je veći 14 puta te je u ukupnoj prodaji u tom razdoblju porastao sa 4,6 na 15 posto. I u PIK-u su tijekom prošle godine povećali brojnost svoga tima i to za nemalih 7% na 1996 zaposlenih.

Skromni rast prihoda na godišnjoj razini od 1,3 posto obilježio je 2015. u Koki dok je dobit rasla 134 posto, no zaustavila se na tek osam milijuna kuna. Tomu je razlog tržišni pritisak na cijene finalnih proizvoda uz poskupljenje sirovina, posebice kukuruza koji je glavni sastojak u stočnoj hrani na peradarskim farmama. U Koki su zadovoljni rastom prodaje paniranih i pečenih proizvoda na domaćem tržištu s obzirom da je riječ o najdohodovnijem asortimanu. Tvrtka se u 2015. još više usmjerila na izvoz u zemlje EU pa je rast iznosio 21 posto.

Nadmašili planove

Vrgoračka tvrtka lani je među najužom konkurencijom koja se primarno bavi mesom i prerađevinama zabilježila najveći rast prihoda na godišnjoj razini od 13,3% te 9% veću neto dobit – 84 milijuna kuna. Uprava kaže da je rezultat nadmašio njihove planove, te da ne odustaju od cilja – biti vodeća mesna industrija u ovom dijelu Europe. U 2015. preuzeli su Vajdu iz Čakovca dok od prije u portfelju drže PPK, Dalmesso i Klis. Usto, hrvatsko tržište intrigiraju sustavnom kupnjom dionica Kraša gdje su najveći pojedinačni dioničar s udjelom od 20,7%. Njihov fokus se, ističu, sve više odmiče od ovisnosti o domaćem tržištu i okreće prema zajedničkom europskom. Kroz 2015. proveli su dodatnu selekciju trgovačkih društava s kojima posluju radi nepoštivanja rokova plaćanja zbog čega, ističu u ovoj tvrtki, nastavljaju širiti mrežu vlastitih trgovina.

Nakon niza mirnih godina bez velikih inicijativa, u povijesnoj kronologiji Podravke 2015. ostat će zapisana kao razdoblje u kojem je pokrenuto više projekata. Jedan je dokapitalizacija tvrtke uz organizirano radničko dioničarstvo, a drugi akvizicija slovenske prehrambene kompanije Žito – jednog od najvećih i najpoznatijih prehrambenih proizvođača u susjednoj nam državi i ima veliku prepoznatljivost na tržištima jugoistočne Europe. S ovom akvizicijom Podravka konsolidira svoj položaj na prostoru regije i postaje lider u nekoliko dodatnih kategorija proizvoda s obzirom na vrlo komplementaran asortiman proizvoda.

Koban pad cijena

Najveća poljoprivredna kompanija iz sustava Agrokora, unatoč prinosima koji su mjerljivi s rekordima što ih ostvaruju najkonkurentnija europska gospodarstva u agraru, bilježi minuse. Prihod je u 2015. u odnosu na 20154. manji gotovo 15% čemu su uglavnom kumovali cjenovni potresi na tržištu očitovani u deflaciji koja je u pojedinim proizvodnjama bila iznad dva posto. Ako se pak učinak kompanije mjeri kroz iskazanu neto dobit tu Belje pokazuje oporavak s obzirom da je gubitak vezan uz 2015. iznosio 62 milijuna što je tek trećina od minusa godinu dana prije – 186 milijuna kuna. Nizom investicija, što u dvorištu Belja, što s kooperantima, završen je niz svinjogojskih farmi koje su lani dale puni učinak.
Od beljskih tovljenika dobiveno je 30,7 tisuća tona svinjetine što je gotovo polovica ukupne proizvodnje u RH. Belje drži rekord i u tovu junadi, s njegovih farmi tržištu je prošle godine isporučeno 9,4 tisuće tona junetine, a ukupna hrvatska proizvodnja lani je iznosila 18,2 tisuće tona. Proizvodnja mlijeka iznosila je gotovo 36 milijuna litara, a vina 2,8 milijuna litara.

Investicijski val

Poslovanje u 2015. u Žito Grupi je obilježeno, ističu na toj adresi, početkom snažnog investicijskog ciklusa u vrijednosti od 100 milijuna eura koji obuhvaća povećanje proizvodnih kapaciteta Tvornice ulja Čepin, gradnju vodne građevine za pročišćavanje otpadnih voda u Tvornici šećera Osijek, gradnju pogona za proizvodnju pršuta, trajnih salama, trajnih suhih mesa te najmoderniji regionalni pogon za rezanje i pakiranje trajnih mesnih proizvoda. Unatoč volatilnosti prosječnih cijena sirovina i gotovih proizvoda na godišnjoj razini, te teškoj godini za šećeranski sektor, uspjeli su u 2015. godini zadržati prihode Grupe na istoj razini kao i 2014. uz povećanje EBITDA-e od 10,9 posto.

Posebno izdvajaju podatak da su od 2013. do 2015. povećali prihode od prodaje na inozemnim tržištima s 340 na 513 milijuna kuna te da izvozni poslovi trenutno čine 25% ukupnih prihoda grupe. Oporavkom tržišta šećera te završetkom investicija u koje su lani krenuli i čiji će se efekti vidjeti već krajem ove godine, ali s naglaskom na 2017. i nadalje, itekako imaju razloga biti optimistični i planirati značajniji rast prihoda i EBITDA-e u nadolazećem razdoblju, ističu u osječkoj grupaciji.

Jamnica jedina iz branše u Top 10

Iz skupine hrvatskih proizvođača pića samo se Agrokorova Jamnica uvrstila među top 10 tvrtki u 2015. Tvrtka je na godišnjoj razini ostvarila rast prihoda od gotovo 10%, na više od 1,6 milijardi kuna dok je po iskazanoj dobiti, a ona je rasla 21 posto dosegnuvši 231 milijun kuna, postigla najbolji rezultat u tom pokazatelju među 20 prvorangiranih kompanija iz prehrambene grupacije. Iz ukupne dobiti 123,5 milijuna kuna dobit je iz financijskog poslovanja i rasla je 36 posto u odnosu na rezultat vezan uz 2014. Jamnica je 60 posto prihoda ostvarila prodajom vlastitih proizvoda, ostatak je od distribucije. Zadržala je lidersku poziciju u segmentu vode i ledenog čaja povećavši količine za 29,2 milijuna litara na ukupno 446,3 milijuna litara.

Među top 10 tvrtki u 2015. četiri su bile iz Agrokora, no Ledo se nedvojbeno lani nametnuo kao perjanica unutar koncernova kvarteta s obzirom da je među njima ostvario najveći rast prihoda, veći od 16 posto, na 1,34 milijarde kuna. Zabilježio je i značajan rast dobiti na godišnjoj razini od 15 posto, ali sa 168 milijuna kuna na ‘obiteljskoj je listi drugi, ovdje mu je lidersku poziciju uzela od njega bolja Jamnica.
Najveći rast prihoda vezan je uz sladolede, naspram 2014. lani je ostvareno povećanje od 20,3 posto dok je prihod vezan uz smrznutu hranu na godišnjoj razini uvećan 15,2 posto. Kroz kapitalna ulaganja Ledo je prošle godine investirao 44,5 milijuna kuna.

Izazovi diktiraju tempo

S 7% rasta prihoda i 8% neto dobiti u 2015. naspram rezultata iz 2014. Franck je utvrdio solidnu poziciju u okvirima prehrambene grupacije. Prošla je godina bila podjednako izazovna kao i nekoliko prethodnih, no s obzirom na to da već dugo djeluju u nepovoljnim makroekonomskim okvirima uspjeli su usavršiti taktike kojima se uspješno prilagođavaju zahtjevnim prilikama na tržištu, kažu u Upravi Francka.

Izazovi su, ističu, nametnuli potrebu za kvalitetnim strateškim upravljanjem, većom fleksibilnosti i mogućnosti brze prilagodbe. Uspješno provedenim investicijskim ciklusom potvrdili su strateško razmišljanje i fokus na dugoročnu održivost poslovanja.

Na putu oporavka

Godinu koja u odnosu na prethodnu donese rast prihoda od čak 54 posto, a upravo to je rezultat koji je u 2015. ostvarila šećerana Viro, može se ocijeniti vrlo uspješnom iako je u zaključnom izvješću iznesen podatak o neto gubitku 6 milijuna kuna.

Činjenica da je u 2014. poslovanje pratio minus iskazan kroz gotovo 62 milijuna ilustrira da tržište šećera ponovno trasira put oporavka.
Prošla godina je, iznose u Upravi, za europske proizvođače šećera, pa tako i Viro, bila prekretnica u smislu zaustavljanja trenda drastičnog pada cijena na EU tržištu. Uz hrvatsko tržište, najvažnija tržišta Viro šećerani su zemlje EU gdje izvozi više od polovice proizvodnje. l