Šonje: Na rast politika utjecala kao svi mi na zlato Sare Kolak

Autor: Jadranka Dozan , 31. kolovoz 2016. u 22:00
HDZ-ova trojka Marić - Maletić - Ćorić na dan objave dobrih brojki twitali su o gospodarskim temama, Foto: Pixsell

II. kvartal iznad očekivanja, ali zemlje SIE rastu brže.

Bolje nego što su očekivali domaći makroekonomisti, ali i daleko od impresivnog u iole širem kontekstu zemalja srednje i istočne Europe. Tako bi se najsažetije mogle ocijeniti prve procjene državnih statističara o kvartalnom BDP-u, koje su ovaj put došle u jeku izborne kampanje pa su unaprijed osuđene i na proizvoljna tumačenja i prisvajanja zasluga.

Domaće gospodarstvo u drugom je tromjesečju u odnosu na isto lanjsko, prema originalnim podacima, realno poraslo 2,8 posto. Prema sezonski prilagođenim podacima, koje u usporednim pregledima koristi Eurostat, stopa rasta u drugom tromjesečju bila je nešto nižih dva posto.

“Procjena o 2,8 posto rasta BDP-a premašila je ne samo očekivanja analitičara već i Vlade”, priznao je ministar Zdravko Marić. Posebno ga, kaže, raduje porast investicija u odnosu na prošlu godinu, a “jako dobar rezultat polučila je i osobna potrošnja”, dok se u izvozu potvrđuje “stabilan iako malo usporen rast”. Investicije su nakon rasta od 4,3 posto u prvom tromjesečju, u drugome ubrzale na 6,3 posto. Istodobno, osobna potrošnja kao najveća sastavnica BDP-a rasla je po stopi od tri posto. Prema analitičarima Hrvatske gospodarske komore, njezin rast potaknut je ponajprije rastom plaća, učincima pada cijene sirove nafte na raspodjelu potrošnje te rastom potrošačkog optimizma.

Sve u svemu, polugodišnji rezultat, uz obećavajuću turističku sezonu i njezin utjecaj na BDP u trećem kvartalu, za Marića su signali koji Vladinu projekciju BDP-a za ovu godinu dižu prema 2,5 posto.
Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta primjećuje pak da je rast nekih sastavnica BDP-a, poput investicija ili robnoga izvoza, neočekivano visok u odnosu na tzv. visokofrekventne pokazatelje, što pak nameće pitanje deflatora pri procjenama rasta BDP-a.

Primjerice, robni izvoz je komponenta koja u drugom kvartalu bilježi ponajveći, 6,6-postotni rast (u prvom i više, 9,4%). Prema podacima o robnoj razmjeni izvoz je u prvih šest mjeseci nominalno porastao oko tri posto, pa ispada da su izvozne cijene roba pale gotovo 10-ak posto.

I mimo toga, većina zemalja s kojima se obično uspređujemo trenutno raste kao Hrvatska ili brže. S 2% sezonski prilagođenog rasta BDP-a u drugom kvartalu i dalje kaskamo za zemljama iz SIE. Preliminarne procjene za Rumunjsku su 5,9 posto, za Slovačku 3,7, Bugarsku 3 posto… Ekonomski analitičar Velimir Šonje u osvrtu na objavu DZS-a pak naročito se pozabavio ulogom i utjecajm politike na iznadočekivanu stopu rasta. Na ovaj rast, kaže, “politika je utjecala koliko i svi mi na zlato Sare Kolak”.

Komentirajte prvi

New Report

Close