Hrvatska farmaceutska industrija i dalje je jedan od najsnažnijih sektora u Hrvatskoj, s najvišom stopom ulaganja u kapacitete i istraživanje i razvoj te izvoza. Pliva, članica Teva grupe prošlu je godinu završila među prvih 10 kompanija po ostvarenom prihodu, i s tri milijarde ostvarenog prihoda od prodaje u inozemstvu drugi je izvoznik u Hrvatskoj, odmah iza Ine.

Hrvatska farmaceutska industrija zapošljava gotovo 5000 ljudi, većinom visokoobrazovnih, a u lancu s dobavljačima broj zaposlenika penje se na 10.000. Godišnji bruto prihod sektora kreće se na razini oko 5,2 milijarde kuna, od čega gotovo 5,5 posto prihoda u ulažu u istraživanje i razvoj. To je biznis velikih brojeva koji ipak u Hrvatskoj i dalje nailazi na velike prepreke. Iako je industrija proglašena strateškom, i dalje nema konkretnih dokaza kojima bi joj državna administracija potvrdila takav status. Situaciju je dodatno otežala politička nestabilnost koja u Hrvatskoj vlada već gotovo godinu dana.

“Proteklu godinu je obilježio nastavak ulaganja u nove tehnologije i kapacitete te rast izvoza, ali i daljnja stagnacija na planu razvoja učinkovitog i održivog zdravstvenog sustava, uz nedorečen i netransparentan regulatorni okvir. Unatoč obećanjima izrečenim u javnosti, dug prema hrvatskoj farmaceutskoj industriji, bez uračunatih kamata, ne smanjuje se te i dalje iznosi više od milijardu kuna”, kažu u Udruzi proizvođača lijekova Hrvatske udruge poslodavaca.

Zadovoljni su, doduše, donošenjem Etičkog kodeksa domaće farmaceutske industrije, čime su napravili iskorak u smjeru postavljanja dodatnih standarda za proizvođače lijekova u odnosima sa zdravstvenom zajednicom, posredno i pacijentima, stvaranjem okvira, normi i načela kojima se promiče povjerenje, odgovorno ponašanje i poštovanje između proizvođača lijekova i zdravstvene zajednice.

“Naša očekivanja u narednom razdoblju su da će svi dionici i partneri u punom smislu prepoznati i konkretnim mjerama potvrditi važnost domaćih proizvođača lijekova. U tom smjeru vidimo potrebu redefiniranja zdravstvenog sustava koji je i nadalje utemeljen isključivo na uštedama na lijekovima, i to najvećim dijelom domaćih proizvođača, što narušava ne samo poslovanje domaće industrije u Hrvatskoj nego i na izvoznim tržištima, s obzirom na to da je Hrvatska referentna zemlja cijenama lijekova i zemljama u okruženju”, upozoravaju u Udruzi koja je u lipnju primljena u članstvo udruženja europskih generičkih kompanija Medicines for Europe na velikoj konferenciji u Dubrovniku. HUP inače okuplja osam članica, Plivu, Belupo, JGL, Krku, Hospiru, PharmaS, Farmal te Imunološki zavod, te dva pridružena člana, Alvogen i UPGL, te oni zajedno čine gotovo cjelokupnu domaću proizvodnju lijekova.

Zlata vrijedna akvizicija

S prihodom od oko četiri milijarde kuna, Pliva je najjača farmaceutska kompanija u zemlji, a poziciju će dodatno ojačati nedavnom Tevinom akvizicijom Actavisa. Ove godine dovršen je najveći investicijski ciklus u povijesti kompanije u vrijednosti većoj od milijardu kuna u proizvodnju u Savskom Marofu i Zagrebu.

U R&D u posljednjih nekoliko godina uložili su više od milijarde kuna, uz otvaranjeviše od 300 novih radnih mjesta. Izvozi se na više od 60 svjetskih tržišta, a lanjski izvoz iznosio je više od tri milijarde kuna, najviše u SAD i Rusiju.

Mihael Furjan, predsjednik Uprave ističe kako je, da bi ostali konkurentni na međunarodnim tržištima, nužno kontinuirano ulaganje u istraživanje i razvoj, najnoviju opremu i visoko sofisticirane tehnologije te ljude.

“Usprkos mnogobrojnim izazovima na hrvatskom farmaceutskom tržištu, poput izuzetno dugih rokova plaćanja koji za bolnice u prosjeku prelaze i 300 dana, stalnih promjena procedura i regulative te kontinuiranog pritiska na cijene lijekova, Pliva je u 2015. godini svoj portfelj na domaćem tržištu obogatila za ukupno 15 novih proizvoda. Upravo najširi portfelj lijekova i inovativnih proizvoda donosi i najveće uštede zdravstvenom sustavu i hrvatskim pacijentima”, kaže Furjan te ističe veliku važnost Tevine najnovije akvizicije.

“Ovom akvizicijom dodatno ćemo proširiti proizvodni portfelj u Hrvatskoj i u regiji Jugoistočne Europe u kojoj zajedničkim snagama preuzimamo vodeću poziciju među farmaceutskim kompanijama”, istaknuo je Furjan, koji je ujedno i glavni izvršni direktor za regiju Jugoistočna Europa u Tevi.

Belupo je lani smanjio prihod za oko 4,5% na 601 milijun kuna, dijelom uslijed negativnog utjecaja smanjenja cijena lijekova na recept od strane HZZO-a, te deprecijacije ruske rublje godinu ranije. Neto dobit značajno je porasla, na 170 milijuna kuna, zbog poticaja za izgradnju novih tvornica. Belupo je lani započeo s gradnjom dviju novih tvornica, što je s ukupnom vrijednosti od 51 milijun eura predstavljalo najveću greenfield investiciju u Hrvatskoj. Novi pogoni trebali bi biti gotovi sljedeće godine, a prostirat će se na 80.000 četvornih metara.

Rusija je lani pomrsila planove i riječkom JGL-u, koji se stoga okreće tržištu EU te jugoistočnoj Aziji. Nedavno je sa španjolskim partnerom ugovorio prodaju Vizol S očnih kapi, a potpisali su memorandum o suradnji s kompanijom Jeil Pharmaceutical. Usto se pregovara i s ostalim kompanijama o mogućoj dvosmjernoj suradnji koja bi uključivala projekte zajedničkog razvoja i transfera znanja, kao i moguću proizvodnju asortimana korejskih partnera za europsko tržište u proizvodnim pogonima JGL.

Riječka tvrtka u JI Aziji početkom godine potpisala je i nove ugovore za plasman Aqua Maris proizvoda na tržištima Vijetnama, Indonezije, Singapura, Tajlanda, Malezije, Filipina i Tajvana. Na tržištu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike započete su suradnje za portfelje nazalnih sprejeva i oftalmoloških proizvoda, a nedavno je ostvaren i prvi izvoz u Ujedinjene Arapske Emirate. Prodaja će se tijekom sljedeća dva tromjesečja početi realizirati i u Saudijskoj Arabiji, Iraku…

PharmaS Luke Rajića još ima relativno mali udjel na tržištu, no intenzivno radi na razvijanju segmenta Consumer Healthcare proizvoda. Prvi je u Hrvatskoj u dvomjesečnoj inspekciji stekao status “Partner farmaceutske izvrsnosti Hrvatskog farmaceutskog društva (HFD)”. Prisutni su na tržištima šest zemalja uže regije, te u Bugarskoj, Poljskoj, Rusiji, Švicarskoj, Gruziji, Moldaviji, a do kraja godine otvaraju Singapur, Izrael, Mađarsku te Rumunjsku.