Na marginama vanjskopolitičkog skupa Dubrovnik Forum, koji se proteklog tjedna odžavao na jugu Hrvatske, potpisan je Memorandum o razumijevanju za projekt izgradnje Jadransko-jonskog plinovoda (IAP). Sporazum je u petak potpisao hrvatski ministar gospodarstva Tomislav Panenić s kolegama iz Albanije, Crne Gore i BiH te predstavnicima tvrtke SOCAR iz Azerbajdžana.
Sporazum iz 2013.
Temeljni sporazum za ovaj projekt, a kojim je ugrubo određena i trasa, potpisali su predstavnici ovih zemalja još krajem 2013. s tadašnjim hrvatskim ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom u Zagrebu.
Aktualni ministar gospodarstva Panenić je kazao kako će se izgradnjom ovog regionalnolg plinovoda osigurati opskrba plinom za jugoistočnu Europu. “Utvrdili smo našu zajedničku inicijativu za razvoj Jadransko-jonskog plinovoda kao pravca koji osigurava opskrbu plinom i sigurnost na ovim tržištima”, kazao je ministar. Dodaje kako je svima u interesu da plin iz IAP-a ne bude samo za tržišta u regiji nego i za ostatak jugoistočne Europe.
250kilometara
dodatnog plinovoda mora izgraditi Hrvatska do crnogorske granice
“Nadamo se da ćemo tada imati nisku cijenu transporta plina i veću mogućnost pristupa plinu”, komentirao je Panenić. Crnogorski ministar ekonomije Vladimir Kavarić istaknuo je kako su zemlje potpisnice sporazuma partneri, a ne konkurencija. “Načelne suglasnosti su davno postignute, moramo se koncentrirati na vrlo praktična rješenja. Mi nismo jedni drugima konkurenti, mi smo partneri u realizaciji jednog jako značajnog projekta’, rekao je Kavarić. Bosanskohercegovački ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Mirko Šarović, komentirao je u Dubrovniku kako je njihov osnovni zahtjev da IAP ide kroz teritorij Bosne i Hercegovine, no za sada nije još sigurno da li će plinovod ići kroz Neum.
265milijuna eura
okvirna je cijena izgradnje Jadrasnko-jonskog plinovoda u Hrvatskoj
“BiH podržava ovaj regionalni projekt i pristup. Tražimo od partnera da jedan dio tranzitne trase prolazi kroz BiH. To je naš osnovni zahtjev u izradi dokumentacije koji smo iznijeli na ovom panelu. Nadamo se da će trasa proći kroz Neumski koridor”, rekao je Šarović. O važnosti energetske diverzifekacije govorio je i albanski zamjenik ministrice energije i industrije Ilir Bejtja.
Istodobni razvoj plinovoda
Jadransko-jonski pllinovod podrazumijeva da bi se postojeći hrvatski plinovodni sustav produžio od Splita do Ploča te dalje prema Crnoj Gori i Albaniji te se spojio na Trans Adriatic Pipeline (TAP). TAP bi pak s polja u Azerbajdžanu transportirao plin preko Grčke, Albanije i Jadrana do Italije, a njegova dužina je 870 kilometara. Namjera je da se projekti IAP i TAP razvijaju i grade istodobno. IAP bi imao godišnji kapacitet od pet miljardi kubnih metara plina godišnje, a hrvatski dio neizgrađene dionice od 250 kilometara bi koštao 265 milijuna eura.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu