Nastavljen je trend godišnjeg pada kreditne aktivnosti uz nekoliko sporadičnih prekida još od studenoga 2012.: potkraj lipnja ukupno je bilo plasirano 267,7 milijardi kuna kredita, što je za 13,4 milijarde manje (4,7%) nego godinu dana ranije, ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).
Nakon blagog rasta na mjesečnoj razini u svibnju, u lipnju je opet i na mjesečnoj razini zabilježena negativna stopa rasta ukupnih kredita – njihova vrijednost pala je za dvije milijarde kuna ili 0,8 posto.
Kako ističu u RBA, razmjerno snažan pad kredita na godišnjoj razini dijelom je posljedica CHF konverzije te nastavka razduživanja sektora kućanstava, koji je u lipnju zabilježio snažan godišnji pad kredita od 9,4 milijardi kuna, odnosno za 7,4 posto na godišnjoj razini, što je nastavak trenda pada već 12. mjesec zaredom.
Krediti kućanstvima potkraj lipnja su iznosili 118,2 milijarde kuna, čineći udio od gotovo 45 posto u ukupnim kreditima, a u odnosu na svibanj blago su porasli, za 128,3 milijuna kuna.
Vidljiv je nastavak razduživanja i u sektoru poduzeća, čiji su krediti potkraj lipnja dosezali 86,9 milijardi kuna. Nakon što su pet mjeseci zaredom bilježili rast na mjesečnoj razini, u lipnju je zabilježen njihov pad za 2 milijarde kuna ili 2,3 posto, dok su na godišnjoj razini krediti poduzećima niži za 4,3 milijardi kuna odnosno za 4,7 posto, potvrđujući trend razduživanja koji datira od sredine 2012.
Krediti središnjoj državi, nakon što su četiri uzastopna mjeseca bilježili pad na godišnjoj razini, u lipnju su porasli za 0,8 posto. Uz mjesečni rast od 0,3 posto, potkraj lipnja ukupni krediti središnjoj državi iznosili su 51 milijardu kuna.
“Unatoč oporavku gospodarstva i povećanju realnih plaća i raspoloživog dohotka potrošača, do kraja godine ne očekujemo znatniji oporavak kreditiranja sektora stanovništva. S druge strane, kreditna potražnja sektora poduzeća na domaćem tržištu i dalje je ograničena još uvijek razmjerno slabom gospodarskom aktivnošću. No, s obzirom na to da je u ovoj godini zamijećen rast potražnje za kreditima u domaćoj valuti, a HNB je mjerama strukturnih operacija počeo povećavati srednjoročnu ponudu kunskih izvora po nižim kamatnim stopama, u nastavku godine očekujemo i veće korištenje kunskih kredita u domaćim bankama”, ocjenjuju u RBA.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu