Grčka je prvu obljetnicu sklapanja trećeg sporazuma o paketu međunarodne financijske pomoći dočekala u još gorem ekonomskom stanju. Prije godinu dana službeno je zaključen sporazum kojim je od europskih kreditora najjužnija članica eurozone dobila dodatnih 86 milijardi eura. Pregovore su obilježili brojni šokantni preokreti, da bi na kraju vlada premijera Aleksisa Ciprasa ipak popustila pred zahtjevima Bruxellesa, unatoč referendumskoj odluci o odbijanju zahtjeva.

Otpor Atene u kombinaciji sa složenošću situacije rezultirao je još težim rezovima koje su zahtijevali kreditori. Tako je pred grčku vladu postavljen zahtjev o značajnom rezanju proračunske potrošnje u svim stavkama, reformi poreznog, ali i mirovinskog sustava kojim se zahtijeva produženje radnog vijeka te snižavanje mirovina. Među zahtjevima je i postizanje proračunskog viška od 3,5 posto do 2018. kojim bi Grčka – barem u teoriji – trebala financirati plaćanje dugova.

Međutim, reforme su dodatno unazadile grčku ekonomiju, ali i društvo u cjelini. Ta je država i dalje među najzaduženijima zemljama svijeta, s javnim dugom preko 180 posto BDP-a. Nezaposlenost je i dalje najviša u Europskoj uniji i doseže preko 23 posto. Činjenica da je gotovo četvrtina Grka bez posla snažno je povećala siromaštvo. Prema lipanjskom istraživanju agencije DiaNEOsis koje prenosi CNBC, ekstremno siromaštvo skočilo je s 2,2 posto u 2009. na sadašnjih 15 posto. Drugim riječima, od 11 milijuna stanovnika, njih 1,6 milijuna jedva preživljava. Gospodarstvo se koprca u recesiji, pokušavajući pronaći način povećanja investicija.

Mali tračak nade daje podatak objavljen prošlog petka, a prema kojem je BDP u drugom tromjesečju iznenađujuće ojačao za 0,3 posto, nasuprot prognozama o padu od 0,2 posto. K tome, revidirani podaci za prvo tromjesečje pokazuju da je BDP pao 0,1 posto, dok je prvi podatak sugerirao pad od 0,5 posto. Međutim, na godišnjoj razini gospodarstvo je u drugom tromjesečju palo 0,7 posto. Američki poslovni medij grčku ekonomiju slikovito opisuje kao 60-godišnjaka – i dalje hoda, ali će teško potrčati.

S druge strane, od 2007. Grčku je napustilo 400.000 stanovnika u naponu snage što je gotovo cijela jedna generacija. Ipak, postoji jedna svijetla točka u tmurnoj grčkoj ekonomskoj slici. “Turizam i dalje radi prilično dobro”, kaže za CNBC zaposlenica jednog atenskog hostela. Grčka ove godine očekuje rekordan broj turista, preko 25 milijuna, a rekord bi trebala srušiti i Atena s 4,5 milijuna posjetitelja. Lani je 23,5 milijuna turista Grčkoj donijelo 14,2 milijardi eura što je 24 posto BDP-a.