Premda je klaoničarsko-mesoprerađivački sektor u 2015. bio pogođen vrlo snažnim pritiskom deflacije na asortimanu ponuđenom domaćem i izvoznim tržištima, prihodi ostvareni od prodaje u odnosu na 2014. rasli su četiri posto, na 6,99 milijardi kuna, dok su ukupni prihodi grupacije lani dosegnuli 7,18 milijardi kuna.  

Od ostalih financijskih parametara optimizam daje rast operativne dobiti od 11 posto, na 297 milijuna kuna te rast prihoda od izvoza za 29 posto, na 534 milijuna kuna, podaci su iz analize koju su za članice svoje grupacije izradili u Croatiastočaru. No, troškovi vezani uz uvoz u startu tope mogući optimizam.

Na godišnjoj razini bili su veći  18 posto, pa je ovaj sektor tijekom prošle godine zbog uvoza sirovine i mesnih prerađevina na inozemnim tržištima ostavio gotovo 1,4 milijarde kuna. Razlozi koji su doveli do ovih negativnih trendova vezanih uz golemi uvoz, iznosi direktor Croatiastočara Branko Bobetić, su ti što je mesoprerađivačka industrija u trećoj godini nakon ulaska Hrvatske u članstvo Europske unije zabilježila pad proizvodnje svih vrsta mesa za devet posto te mesnih proizvoda za osam posto u odnosu na rezultate iz 2011.

Perad u plusu 
Tijekom 2011. u klaonicama je obrađeno 88 tisuća tona svinjskog mesa, a uvezeno je 45 tisuća tona, dok je u 2015. uvoz skočio na 92 tisuće tona, a obrada u klaonicama pala na 73 tisuće tona. Sličan trend je i kod goveđeg mesa.  Između 2011. i 2015. obrada u klaonicama pala je sa 54 na 42 tisuće tona, a uvoz je rastao sa 7,6 na gotovo 18 tisuća tona. Usto, podsjeća, nered na tržištu je izazvala deflacija neto prodajnih cijena, koja se lani kretala u rasponu od 5 do 15 posto, ovisno o grupi proizvoda.  

Gubitak Cefte posebno je pogodio proizvodnju svih vrsta mesnih prerađevina te konzervi kroz pad izvoza na ta tržišta, dok je pristup zajedničkom EU tržištu doveo do enormnog uvoza mesnih prerađevina, čak 61 posto u 2015. u odnosu na količine iz 2012. Upravo su mesne prerađevine bile jedina niša na kojima je RH godinama ostvarivala visoki suficit u robnoj razmjeni, no prošle godine uvoz je nadmašio izvoz pa je pokrivenost pala na 76 posto.
 

Bobetić upozorava i na galopirajući uvoz kobasičarskih proizvoda od mesa peradi, koji je u prošloj godini bio za 80 posto veći u odnosu na 2012. Istodobno je, navodi, izvoz ovih proizvoda više nego dvostruko manji u odnosu na 2012. zbog gubitka tržišta Cefte. Kod peradarstva izvozimo dohodovniji asortiman , lani  je ostvaren rast prihoda od devet posto pa pokrivenost uvoza izvozom u ovoj grupaciji za 2015. iznosi 76 posto. Unatoč golemom uvozu mesa peradi, prošle godine proizvedeno je 70 tisuća tona, što je rekordna proizvodnja u proteklih pet godina. 

Apel budućoj Vladi 
"Unatoč niskoj kupovnoj moći u Hrvatskoj, koja je za više od 40 posto manja od prosjeka EU, u prošloj godini povećana je ukupna nacionalna potrošnja svih vrsta mesa za tri posto, na što je najviše  utjecala deflacija kroz pad cijena", kaže Bobetić.Hrvatsko stočarstvo je devastirano pa mesna industrija od buduće Vlade, ističe Bobetić, očekuje izradu nacionalne strategije poljoprivredno-prehrambenog sektora do 2025.  Održivost i rast proizvodnje trebaju biti bazirani na bazi bilanci dostatnosti te procjene konkurentnosti pojedinih grupa proizvoda. 

Inspekcija u akciji

Oduzeto 4500 kg mesa, pet kaznenih prijava 
Kroz operativnu akciju nazvanu "Južna granica 2016.", provedenu prošloga tjedna na području  četiriju južnih županija, inspektori su oduzeli oko 4500 kilograma svježeg mesa te mesnih proizvoda i 52 životinje uz izricanje 17 optužnih prijedloga i pet kaznenih prijava. Nadzor je obuhvatio pet klaonica, sedam registriranih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla, odnosno mesnica, jedan stočni sajam te šest prijevoznika i trgovaca životinjama. Posrijedi je  već treća ovoljetna akcija suzbijanja nezakonitih radnji u trgovanju mesom i stokom.