U predizborno se vrijeme stranke razmeću obećanjima poduzetnicima, među kojima oni veliki, udruženo, opet istupaju sa zahtjevima za mjerama koje će im oklakšati poslovanje. Istražili smo što je s početnicima, mladim poduzetnicima, s kakvim su se problemima susretali u pokretanju biznisa te što bi odmah promijenili.
Izgubljeni u nazivlju
Mladi hrvatski dizajner i student komunikacijskog menadžmenta Matej Brečić prije godinu dana pokrenuo je modnu marku Pocket. Za pokretanje j.d.o.o.-a Brečiću su trebala tek tri dana, pa kaže i da uspješnom poslovanju na putu ne stoji briokracija, već poduzetnički mentalitet, koji manjim i novim tvrtkama postavlja visoke financijske barijere.
Pezić
Prilazna cesta do naših apartmana koja vodi s Jadranske magistrale još nije asfaltirana. Iako je riječ o samo 700 metara. država i županija ne shvaćaju nas ozbiljno.
"U budućnosti bi trebalo provesti porezne reforme koje svakako uključuju i smanjenje stope PDV-a. Za j.d.o.o. trebalo bi povisiti promet na 300 tisuća kuna, ali i uvesti povrat poreza za ovaj oblik trgovačkog društva", smatra Brečić. Slično je iskustvo Lion consultinga, agencije za promidžbu sa sjedištem u Zagrebu, koja postoji osam mjeseci. Osnivači i vlasnici su 29 – godišnji Sonja i Marko Brkić kojisu se na pokretanje vlastitog posla odlučili prepoznavši tržišni potencijal marketinškog sektora. Iskoristili su poticaje za samozapošljavanje, što im je pomoglo da prevladaju dječje bolesti većine poduzetnika početnika. Zahvaljujući brojci od 15 klijenata kažu da od svog posla danas mogu živjeti. No, nije sve išlo glatko. U njihovoj se poduzetničkoj priči kao problem nametnuo izbor naziva agencije jer moraju udovoljiti raznim parametrima.
"Naziv mora biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu ili na službenom jeziku jedne od država članica EU. Dogodilo nam se da su postojala poduzeća s istim i sličnim imenom, na što smo bili spremni s nekoliko alternativnih naziva, ali dok smo došli do prihvatljive inačice, potrošli smo veću količinu novca, a i vremena. Svaka promjena se plaćala i smatram da bi proces osnivanja mogao ići puno brže da su sve informacije o postojećim nazivima dostupnije", pojasnio je Brkić za Poslovni dnevnik.
Brečić
"U budućnosti bi trebalo provesti porezne reforme koje svakako uključuju i smanjenje stope PDV-a. Za j.d.o.o. trebalo bi povisiti promet na 300 tisuća kuna, ali i uvesti povrat poreza za ovaj oblik trgovačkog društva", smatra Brečić
Do uspjeha makadamom
Ivan Pezić iz Šibenika 25-godišnji je poduzetnik koji pozivitne rezultate bilježi već treću turističku sezonu zaredom. Uz pomoć obitelji uredio je i za iznajmljivanje prilagodio tri dalmatinske kamene kuće smještene između Srime i Jadrije. Kao privatni iznajmljivač vlasnik ističe da je posebnu pažnju posvetio uređenju smještajnih kapaciteta. Poslovni rezultati idu mu u prilog jer su tri kuće od početka sezone privukle čak 408 gostiju iz gotovo svih dijelova svijeta. Iako Šibenik upravo doživljava turističku renesansu, s rekordnim brojem posjetitelja i noćenja, Pezić upozorava da još ima mjesta za napredak. "Prilazna cesta do naših apartmana koja vodi s Jadranske magistrale još nije asfaltirana.
Iako je riječ o samo 700 metara, još nismo dobili potvrdan odgovor da možemo računati na potporu države ili županije. I mi mali poduzetnici sudjelujemo u kreiranju kako gradskog tako i državnog proračuna, ali još nas ne shvaćaju dovoljno ozbiljno", poručuje. Ističe njegov zahtjev nije jedini, na istom području je nekoliko iznajmljivača kojima bi taj zahvat pozitivno utjecao na posao. U njegovu je poslu, kaže, najvažnija preporuka. "Svima koji od turizma planiraju živjeti ipak je najvažniji dobar glas. Samo ove godine izgubio sam više od 10 tisuća kuna jer sam svu pažnju usmjerio na to da gostu pružim kvalitetan ugođaj, umjesto da idem na masovni turizam, karakterističan za okolna mjesta", ispričao je Pezić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.“Naziv” koji se spominje u tekstu je zapravo TVRTKA. Svakodnevno se razbacujemo imenicom “tvrtka” tj. uglavnom se riječ koristi pogrešno! Zanimljivo je da ni stručnjaci ne vide problem/razliku. Tvrtka je naziv pod kojim poslovni subjekt posluje. Precizirani su detalji što sve tvrtka može sadržavati. Tvrtka nije sinonim za poduzeće ili obrt. Tvrtka= firma (Die Firma).
Ne postoji uspješna tvrtka, ne postoji velika tvrtka…
“Naziv mora biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu ili na službenom jeziku jedne od država članica EU.” Koja je to besmislena i nepotrebna idiotarija od zakona! Moraš biti super d e b i l da izmisliš nešto takvo. I sto sad sa Brexitom? Engleski vise nije prihvatljiv?
Uključite se u raspravu