Sivo tržište plinskih boca uzima sve više maha u Hrvatskoj, a osim porezne evazije, tu je i problem sigurnosti pri rukovanju tim potencijalno eksplozivnim materijalima. Zbog toga je Hrvatska gospodarska komora (HGK) pokrenula veliku ofenzivu protiv nelegalnih plinskih punionica i sivog tržišta. Koliko je to velik problem i kako ga riješiti, razgovarali smo s Branimirom Palunkom, plinskim poduzetnikom iz Fažane te predsjednikom Zajednice za ukapljeni naftni plin HGK.
Koliki postotak zauzima sivo tržište plina u bocama u Hrvatskoj i koliko država zbog toga gubi?
Po našim procjenama riječ je o pet do sedam posto plinskih boca koje se nalaze na tržištu, a nisu atestirane ili se ne pune u za to ovlaštenim punionicama. Istina, neki tvrde da je i više, ali već i pet-sedam posto igra je velikih brojki. Ako ilegalna punionica plinskih boca na dan napravi ili napuni za plasman na legalno tržište 200 plinskih boca, a to se radi na skid jedinicama bez problema tijekom noći, po sadašnjoj prosječnoj cijeni od 89 kuna, to je 17.800 kuna dnevnog prihoda. Na godišnjoj razini to je gotovo 60 tisuća boca u opticaju mimo legalnih, ovlaštenih i certificiranih punionica te i 4,3 milijuna kuna nelegalnog prihoda. Takvih ilegalnih punionica u Hrvatskoj ima barem desetak, ako ne i više. Recimo da 10 punionica napravi godišnje i po 43 milijuna kuna prometa i pusti u promet 600 tisuća plinskih boca. Službeno je ukupni prijavljeni obrt plinskih boca 4,5 milijuna godišnje, zbog turizma posljednje dvije godine bude i više od 5,5 milijuna boca. Prije tri godine prosječna cijena plina u kućnoj dostavi u plinskim bocama od 10 kg bila je i 150 kuna. Legalno je postalo manje isplativo. Zato se veliki distributeri i vlasnici malih legalnih punionica s pravom bune da ih se ne štiti. Štoviše, stalno ih se nadzire, svako malo dolaze razne inspekcije jer više nema Državnog inspektorata koji je većinu inspekcija objedinjavao. Male ilegalce nitko ne želi i trenutačno ne može kontrolirati.
Kako se izbjegavaju propisi?
Zašto bi netko atestirao boce kada ne mora? Zašto bi uopće ulagao u legalizaciju punionice, održavao plinske boce u skladu sa zakonom, kupovao nove, označavao ih sukladno zakonu, stavljao upute za potrošače, poštovao zakon o zaštiti potrošača, kada ovako posao ide izvrsno? Sve su to načini izbjegavanja propisa.
Kako se problem može riješiti?
Jedan od prijedloga je pojačavanje rada inspekcijskih službi. Problem je, a na to ukazuje i EU, što se brojne ovlasti inspekcija koje su sada pri ministarstvima često preklapaju. Događa se da inspekcije dođu u nekoliko dana više puta i traže gotovo slične ili iste podatke, čime koče rad legalnih i kvalitetnih distributera UNP-a. Prijedlozi koje smo dostavlili i u nadležna ministarstva idu u pravcu da se u promet i trgovinu na hrvatskom tržištu ne stavljaju neatestirane plinske boce. Ako se zateknu u prodaji, obvezno ih atestirati ako je to moguće, u suprotnom ih u skladu s propisima zbrinuti. Trenba uvesti obvezno certificiranje svih punionica plinskih boca. Samostalne punionice plinskih boca trebaju imati minimalni fond boca oko 50.000 komada te dokazati kupnju odgovarajućim fakturama. Sve punionice plinskih boca moraju imati ugovor o održavanju plinskih boca s tvrtkom koja je pod nadzorom ovlaštenog tijela ili posjedovati vlastito ovlaštenje za periodiku boca. Treba obvezno voditi evidenciju o otpisanim, servisiranim i novim bocama; uvesti obveznu policu osiguranja na ime mogućnosti nastale štete. Usto, valja pojačati nadzor nad malim i srednjim kupcima UNP-a, a ne samo kontinuirano obavljati nadzor nad 5 glavnih distributera UNP-a koji imaju skladišne kapacitete veće od 500 kubika i bave se veleprodajom UNP-a i plinskih boca. Potrebna jača kontrola punionica plina i kontrola količine istočenog plina i izdanih računa. Potrebne su i jače policijsko-inspekcijske kontrole radi suzbijanja ilegalnog uvoza autoplinske opreme iz BiH, Srbije i Crne Gore.
U kojem se roku sve to može riješiti?
Bude li želje i volje za djelovanjem i slušanjem gospodarstvenika i njihovih savjeta za suzbijanje sive ekonomije i rada na crno, sve se to može suzbiti dosta brzo, u roku od najviše godinu dana.
Osvježiti propise
Postoji li uopće pravna regulativa koja regulira taj sektor?
U Hrvatskoj je uglavnom sve kvalitetno regulirano. Istina, trebat će osvježiti propise koji su djelomice usklađeni s pravnom stečevinom EU. Pod hitno se mora donijeti i Pravilnik o kvaliteti ukapljenog naftnog plina, posebice autoplina. Kada su u pitanju plinske boce, tu treba dosta toga doraditi oko uređivanja tržišta, certificiranja plinskih punioca, ali i u suzbijanju sive ekonomije i rada na crno, koje ne samo da ugrožava državni proračun, već i same potrošače. Jeftino nije uvijek kvalitetno i sigurno.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.imamo točan podatak u mil.kn koliko pojedu male ilegalne punionice i uredno plaćene inspektore, koji očito ne obavljaju svoj posao
Čim reketarska HGK trkelja o nečemu na vidiku je prijevara!
Mala punionica da ima na lageru uvijek 50.000 boca? To mozda ima INA, Petrol, Tifon i Petrol. Nitko drugi nema tu zalihu. Palunko-glupko bi htio unistiti male pa da veliki dogovore i dignu cijene. Palunko Palunko….tko te ne zna skupo bi te platio…..
Uključite se u raspravu