Stanje nakon neuspjeloga državnog udara koji je pokušao izvršiti dio turske vojske bio nam je povod za razgovor s veleposlanikom te zemlje u Republici Hrvatskoj Ahmetom Tutom. Turska je za Hrvatsku važna ne samo zbog snažnih trgovačkih veza, već i zato što turski investitori posljednjih godina ulažu stotine milijuna eura u razne projekte, a najviše u turizam. 

Hoće li kritike zapadnih vlada zbog politike turskih vlasti prema sudionicima nedavnog puča, ali i prema tamošnjim medijima, utjecati na tursko gospodarstvo? Koliko će neuspjeli puč i njegove posljedice usporiti plan Turske da do 2023. uđe u krug 10 najrazvijenijih zemalja svijeta? 
Jasno je da je pokušaj državnog udara imao ograničen utjecaj na tursko gospodarstvo. Odmah nakon tog neuspjelog pokušaja, turska središnja banka najavila je niz mjera kako bi se osigurala financijska stabilnost i smanjili štetni učinci neuspjelog pokušaja državnog udara. Građani su pokazali potpuno povjerenje u vlast, pa su nakon neuspjelog puča svojim devizama kupili znatne količine turskih lira, iako se u doba krize očekuje suprotan trend. Možemo očekivati neke izravne efekte na naše gospodarstvo u kratkom roku, no turska ekonomija ostaje jaka i elastična, spremna izdržati sve izazove. Tursko je gospodarstvo u 2015. poraslo četiri posto, naša je zemlja jedna od najbrže rastućih ekonomija među zemljama OECD-a u 2016., a BDP je u prvom tromjesečju porastao 4,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Turska ima ambiciozan cilj pridružiti se zemljama s visokim dohotkom. U tom smislu, nastavit će provoditi svoje tekuće gospodarske i strukturne reforme bez ikakvog odgađanja.

Turski investitori uložili su posljednjih godina jako puno u Hrvatskoj, najviše Dogus grupa. Hoće li nastaviti s ulaganjima dosadašnjim tempom?
Da, Dogus grupa uložila je 250 milijuna eura, a cilj im je zaokružiti ulaganja 400 milijuna eura. Dogus grupa imala je golem utjecaj na nekoliko hrvatskih turističkih odredišta, a spremni su i dalje ulagati u razvoj projekata u Hrvatskoj, sve dok ih ne dovedu na najvišu razinu. U Zadru u staroj tvornici Maraska ulažu 100 milijuna eura u hotel sa 130 soba kvalitete pet zvjezdica. Bit će to prvi Hyatt hotel u Hrvatskoj. Usto, u planu je gradnja 100 rezidencija i trgovačko-zabavnog centra.  Doduše, ulagači imaju i nekih problema. Dogus grupa je sudjelovala na javnom natječaju za pomorsko dobro Marine Zadar objavljen 31. srpnja 2014., no još nisu objavljeni rezultati iako se to trebalo dogoditi prije 16 mjeseci. Glavni razlog za toliko kašnjenje je dugo trajanje sudskog procesa koji je zadarska tvrtka Tankerkomerc pokrenula protiv Ministarstva prometa.

Koji su glavni prigovori turskih investitora u Hrvatskoj?
Uz spomenute preduge sudske procese, glavne prepreke su česte izmjene zakona, njihova nedosljedna interpretacija, pogotovo po pitanju poreza, nesigurnost u postupke nabave te nepredvidljivost i neučinkovitost postupaka državne uprave. Primjerice, MB Holding (Geoen d.o.o.) i Monalp d.o.o., kao ulagači u sektor obnovljivih izvora energije (geotermalna energija, biomasa) suočavaju se sa specifičnim problemima kao što su određivanje kvota, iznajmljivanje ili kupnja državnog zemljišta i neki problemi povezani s porezima.  Pratimo zbivanja vezana uz natječaj za putnički terminal u luci Gruž. Tamo je koncesionar Global Port, još jedan novi turski ulagač u Hrvatsku. Oni investiraju 94 milijuna eura.  Osim postojećih ulaganja, postoji još jedna potencijalna investicija čija je vrijednost između 350 i 400 milijuna eura, a nadamo se da će obje strane poduzeti potrebne korake. 

Nakon što su Turci podigli kvalitetu hrvatskog turizma, spremaju li se investirati i u neke druge sektore? 
Postoji nekoliko potencijalnih velikih investicija u obnovljivu energiju i turizam, no one ovise o poboljšanju investicijske klime. Turska je jedan od važnijih investitora u Hrvatskoj, vrijednost naših investicija dosegnula je 350 milijuna eura. Turski investitori zasad uglavnom djeluju u turizmu (hoteli i upravljanje marinama), prijevozu i logistici (luke, zračne luke) te u sektoru obnovljivih izvora energije (geotermalna energija, biomasa) i bankarstvu. Najvažniji ulagači su Dogus Grupa, Rixos, Kentbank, TAV (MZLZ Consortium), Global Port Management, Saran Holding, Unit Invest, MB holding, UDEM Adriatic. Turska ulaganja u hrvatski turizam najviša su od svih stranih ulaganja u Hrvatsku.

Turkish Airlines uveo je, nakon Zagreba, i stalnu liniju prema Dubrovniku. Koliko turskih turista godišnje dođe u RH?
Prije nego što je Hrvatska ušla u EU, godišnje je dolazilo 200.000 turskih turista. Nakon uvođenja viza, ta je brojka pala na oko 40.000. Vjerujemo da će nakon otvaranja linije za Dubrovnik taj broj ponovno početi rast. Tom linijom već prevezeno 10.000 putnika, a cilj do kraja godine je 40.000 putnika.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan posjetio je nedavno Zagreb s brojnim gospodarskim izaslanstvom, kakvi su rezultati posjeta?
Boravio je u službenom posjetu Hrvatskoj u pratnji delegacije od 120 turskih poslovnih ljudi. Taj je posjet snažno utjecao na dodatno približavanje naših poslovnih ljudi, pojačao je suradnju i dao priliku da se poduzetnici bolje upoznaju s mogućnostima poslovaja i ulaganja. Razgovaralo se i o mogućnostima za uključivanje u zajedničke projekte u trećim zemljama. Naše veleposlanstvo kontinuirano prati teme o kojima se raspravljalo za posjeta. Jedna od  njih je uspostava trilateralnih gospodarskih i trgovinskih mehanizama između Turske, Hrvatske i BiH, što bi nam omogućilo sudjelovanje u nekim zajedničkim projektima.  Važna je tema i projekt izvoza goveđeg mesa i žive stoke iz Hrvatske u Tursku. Nadamo se da će Hrvatska uskoro biti uključena na popis zemalja iz kojih Turska uvozi živu stoku i meso.  

Kao cilj suradnje predsjednik Erdogan istaknuo je razmjenu od milijarde dolara. Kad bi se to moglo dogoditi?
Postoje još cijeli sektori u kojima bi mogao poboljšati opseg bilateralne trgovine. Cilj nam je dosegnuti milijardu dolara razmjene do 2020. 

Hrvatske tvrtke u Turskoj

U kojoj su mjeri hrvatske tvrtke prisutne u Turskoj? Što bi Hrvati mogli ponuditi Turcima, spominju se IT, autoindustrija?
Da, hrvatski IT sektor je vrlo konkurentan i mogao bi imati velike mogućnosti na turskom tržištu. Neka od mogućih područja suradnje su turizam, logistika, prijevoz, obnovljivi izvori energije, poljoprivredni projekti i izvoz žive stoke i mesa. Hrvatska gospodarska komora planira otvoriti ured u Istanbulu, što će pomoći hrvatskim tvrtkama da budu još prisutnije u Turskoj. Smatramo Hrvatsku ulaznim vratima u Europu. Zauzvrat nudimo tržište ne samo Turske, već i niza azijskih zemalja s ukupno 1,6 milijardi stanovnika.