Od početka recesije broj zaposlenih u pravnim osobama i obrtima pratio je kretanje realnog BDP-a, pa je u tom razdoblju zaposlenih osoba u Hrvatskoj manje za oko 200 tisuća. No, od tog pravila, utvrdili su analitičari Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) uspoređujući ta dva parametra, odskaču dvije godine – 2012. i 2015.
Niži doprinosi
Na zaposlenost je u 2012. kako procjenjuju unatoč lošim gospodarskim kretanjima, pozitivan efekt imalo smanjenje doprinosa na plaću. Da nije bilo spomenute mjere, kažu HZZ-ovi analitičari, trendovi u zapošljavanju bili bi u 2012. daleko negativniji. Odustajanje od te mjere u 2014. je pridonijelo smanjenju zaposlenosti većem nego bi se očekivalo po gospodarskim trendovima.
No, za odstupanje u prošloj godini HZZ ukazuje kako je stopu rasta zaposlenosti povećao "neki posebam čimbenik", a premda se glavnim pokretačem zapošljavanja isticalo državne poticaje zapošljavanja mladih, u HZZ-ovoj se analizi navodi kako bi posrijedi mogle biti metodološke promjene u načinu procjene broja zaposlenosti. Zanimljivo je, pak, da potonji "čimbenik" uopće nije imao učinka na zaposlenost u prerađivačkoj industriji, u kojoj dizanje razine i promjena realne bruto dodane vrijednosti nije imala očekivan efekt na zapošljavanje.
Izgubili 66.000 radnika
U tom sektoru broj zaposlenih bilježi kontinuiran pad još od trećeg kvartala 2008. godine, u koji je ušao s gotovo 294 tisuće zaposlenih, dok je u posljednjem tromjesečju prošle godine njihov broj pao nešto ispod 228 tisuća, odnosno manji je u tom intervalu za 66 tisuća. Građevinski sektor, pak, posljednjih je godina najviše obilježen gospodarskim kretanjima, pa je pad poslova umanjio i potrebu za zaposlenicima. Krajem prošle godine, u odnosu na 2008., kada je dosegnut vrhunac broja zaposlenih u branši s gotovo 149 tisuće zaposlenih, građevinarstvo je zapošljavalo čak 61.000 radnika manje.
No, taj sektor ukupno gledajući ima i manje zaposlenih nego industrija, pa je njegova pogođenost padom aktivnosti još značajnija.U sektoru trgovine, ugostiteljstva i prijevoza efekt smanjenja doprinosa na plaće popravio je stanje u 2012 i 2013., ali se lani ponovno bilježi pad zaposlenih. Uspoređuju li se brojke za treći kvartal, kada je zbog sezonskog karaktera u tim djelatnostima najveća zaposlenost, bilježi se kontinuiran pad, s 463 tisuće iz 2008. u istom lanjskom tromjesečju lani je u trgovini, turizmu i prijevozu zaposlenih manje za 74,5 tisuća.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Broj zaposlenih osoba u Hrvatskoj je 2015. u odnosu na 2008. godinu smanjen s 1,54 milijuna na 1,33 milijuna. Pad je zabilježen u svim županijama, najviše je apsolutno smanjen u Gradu Zagrebu (-31.700), Osječko-baranjskoj (-20.600) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (-18.000). No, u relativnom smislu najveći pad zabilježen je u Virovitičko-podravskoj županiji u kojoj je svaki četvrti zaposleni ostao bez posla. U pet slavonskih županija bez posla su, od 2008. do 2015. godine, ostale 48.544 osobe.
Prema procjenama Hrvatska bi 2030. godine trebala imati 3,92 milijuna stanovnika, ili 344 tisuće manje nego 2013. I tu slavonske županije stoje vrlo loše te se očekuje da će izgubiti najviše stanovnika. Osječko-baranjska županija, primjerice, mogla bi 2030. pasti na manje od 260 tisuća stanovnika, odnosno izgubiti 42 tisuće stanovnika, a Vukovarsko srijemska županija sa 177 tisuća, na 136 tisuća.
Uključite se u raspravu