Referendum o izlasku iz Europske unije radikalno će utjecati na Veliku Britaniju, ali i na Europsku uniju u svim gospodarskim aspektima pa tako i u sektoru energetike, zaštite okoliša i politici prema klimatskim promjenama, piše internetski portal energetika-net.com.

Naslonjena na europski kontinent, ali izvan Unije, Britanija će u narednim godinama imati pune ruke posla da održi kvalitetne odnose s europskim tržištem o kojem ovisi njezin gospodarski prosperitet. U ovom trenutku puno je nepoznanica jer nije još jasno hoće li zemlja ostati članica Europskog gospodarskog prostora (EEA), odnosno Europske slobodne trgovinske zone (EFTA) u kojima se poštuje sloboda kretanja ljudi roba, usluga i kapitala. O tome će ovisiti koja će se pravila primjenjivati kada je riječ o državnim potporama obnovljivcima i energetskoj učinkovitosti. 

Pad funte
Također, zemlja će morati pregovarati o članstvu u Energetskoj uniji, odnosno brojnim udruženjima u kojima se kreira regulatorna politika u vrlo praktičnim aspektima, kao što su ACER, ENTSO-E i ENTSO-G. Cijene energije bit će svakako velika tema. Britanija uvozi 50% plina i 6% električne energije. Kao posljedica Brexita, funta je pala na najnižu razinu u zadnja tri desetljeća, a dugoročna devalvacija bi mogla negativno utjecati na cijene energije. Procjenjuje se da bi valuta do 2020. mogla pasti 20% u odnosu na američki dolar i 10% u odnosu na euro, što će poskupiti uvoz energenata odnosno energije i prava na emisije što bi moglo pogurati cijene energije za 9,5%.

Pristaše ostanka u Uniji upozoravali su da bi napuštanje EU-a oslabilo britanske pregovaračke pozicije kada je riječ o dobavi energenata, misleći pritom na onih 500 milijuna Europljana koji solidarno zavrću Putinovu ruku, piše energetika-net.com. No pitanje je može li se uopće u sklopu ideje Energetske unije ići na zajedničku politiku prema Rusiji, jer zemlje članice ne gledaju blagonaklono na ideju da Europska komisija "odobrava" međuvladine ugovore između EU-a i ne-EU zemalja. U tom smislu Britanija će imati komforniju poziciju za pregovore, iako moguće je da EU nametne Britaniji carine na uvoz plina s kontinenta, što će ovisiti o predstojećim gospodarskim pregovorima.

S obzirom da Velika Britanija više neće sjediti za istim stolom s članicama Europske unije, neće moći utjecati ni na to koliko će učinkovito biti europsko energetsko tržište, što je veliki minus. Očekuje se da će Brexit imati imati negativan utjecaj na energetske projekte koji su već financirani ili očekuju financiranje ili garancije iz EU institucija. Europska investicijska banka uložila je milijarde eura u energetiku, primjerice milijardu eura u sedam milijuna pametnih brojila. Zemlja također više neće imati pristupa europskim fondovima za istraživačke projekte i slično. S devalviranom valutom i budžetskim deficitom od 5% Britanija će morati računati na srednjoročnu rizičnu poziciju i skuplje zaduživanje, jer investitori ne vole rizik i traže premije, što mi u Hrvatskoj dobro znamo. 

Klimatski ciljevi
Struka ne očekuje da će Britanija odustati od klimatskih ciljeva u čijem kreiranju je sudjelovala unutar Unije, čak obvezujući se uoči Pariza na znatno ozbiljnije obaveze. Zbog toga će država nastaviti s procesom zatvaranja elektrana na ugljen do 2023. Zemlja će imati slobodnije ruke u realizaciji nuklearnog programa – gradnji NE Hinkley Point C i potencijalno još jedne nuklearke u Bradwellu koju žele graditi i njome upravljati Kinezi.

Ipak, pitanje je kako će se sada postaviti EDF, koji muku muči s financiranjem 18 milijardi funti vrijedne elektrane, ali i samom konstrukcijom reaktora oko kojeg se sude s Fincima. EDF je zato odlučio konačnu financijsku odluku donijeti u jesen, opozicija projektu je vrlo snažna te tvrde da bi francuska kompanija jednostavno mogla postati žrtvom preskupog projekta. EDF za sada javno nastavlja podržavati projekt, no brojne političke i gospodarske implikacije Brexita koje će uslijediti u narednim mjesecima mogle bi biti točka prevrata za taj projekt.

Općenito, kakvu će ubuduće energetsku politiku Britanija voditi ovisit će o političarima koji će doći na vlasti, odnosno njihovim emocijama i stavovima oko određenih izvora energije. To je ono što uvijek iznova zbunjuje struku u mnogim zemljama, upravo ta emocionalnost koja katkad uzmiče pred racionalnim argumentima. Puno je još nepoznanica ali izvjesno je da će Brexit kao tektonski poremećaj zaljuljati cijelu Europsku uniju koja ionako nema jedinstvene stavove oko brojnih pitanja, zaključuje energetika-net.com.