Glas za Brexit pokrenuo je gomilu komentara o antiestablišment politici, neuspjehu stručnjaka, abdikaciji ljevice te još o koječemu. Za razliku od predsjedničke kampanje u SAD-u, mnogi smatraju Brexit pozivom za buđenje.
Kao odgovor na to, bivši tajnik američke riznice i bivši predsjednik sveučilišta Harvard Larry Summers poziva na "odgovorni nacionalizam" radi suprotstavljanja često šovinističkom, antiimigrantskom i protekcionističkom jeziku populističke desnice. "Podrazumijevalo bi se da se od zemalja očekuje da teže gospodarskom blagostanju svojih građana te da to bude njihov primarni cilj, no njihova sposobnost da naude interesima građana negdje drugdje je ograničena."
Donosili bismo sud o međunarodnim sporazumima "ne prema tome koliko toga je usklađeno ili koliko ograničenja je uklonjeno, već prema osnaživanju građana". Prema tvrdnjama Summersa i ostalih, globalizacija je donijela velike dobrobiti svjetskom gospodarstvu u cjelini, ali dobitnici su rijetko izravno ili neizravno obeštetili gubitnike. Štoviše, broj dobitnika u posljednje vrijeme često je bio znatno manji od broja gubitnika, osobito na određenom geografskom području ili zbog tržišta koja se zasnivaju na principu "pobjednik uzima sve". Naposljetku, gospodarske politike koje preferiraju dobitnici, i koje se usvajaju pod njihovim utjecajem, često su daleko od toga da budu blagotvorne za sve. Sve to je točno.
Na žalost, ti argumenti često navode političke umjerenjake na uzmicanje pod pritiskom nativizma, agresivnog nacionalizma i nesuvislih gospodarskih slogana. Oni koji izvikuju ili tweetaju komentare od jednog retka i promiču politiku uskog identiteta prisilili su one koji vjeruju u globalnu zajednicu ljudi, koju povezuju zajednički interesi, na vođenje začelne borbe u cilju izražavanja mišljenja o tome zašto komentari od jednog retka imaju malo smisla.
Populistička tendencioznost
No, taj protunapad, ako se on tako može nazvati, čini se, nije u mogućnosti formulirati čak ni dva retka koja bi bila sposobna opovrgnuti populističku tendencioznost. Ima, naravno, decentnih ekonomskih analiza i razumnih političkih prijedloga umjerenjaka, no rasprava se obično odvija na jeziku – i govorom tijela – tehničkih stručnjaka, koji potiče na zijevanje, a ne podršku naroda. Postoji neodgodiva potreba za umjerenim, humanističkim, globalnim i "konstruktivnim" populizmom koji se može suprotstaviti ekstremistima, ne složenim matematičkim modelima, recimo, posljedicama Brexita na zapošljavanje, već jednostavnim, ali moćnim idejama koje privlače milijune.
Liberalne demokracije, suočene sa strašnim izazovima, već su prethodno pronašle takve glasove. Razmislite o retorici Franklina Roosevelta tijekom 30-ih ili onoj očeva utemeljitelja Europske zajednice. Ono što "konstruktivni" populizam čini konstruktivnim jest činjenica da on pojednostavljuje ono što je poznato s primjerenim stupnjem pouzdanosti. Za razliku od toga, "destruktivni" populisti svjesno iskrivljuju ono što je poznato i ne ustručavaju se izmisliti ono što nije.
Preporod nacionalizama
Ova vrsta konstruktivnog populizma znatno je manje uobičajena na lokalnoj razini, gdje se rasprava usredotočuje na konkretna rješenja realnih problema građana. To ne znači da je lokalna politika lagana. Sjetite se napetih odnosa između policije i etničkih manjina u američkim gradovima. No, kao što su obrazložili Bruce Katz i Luise Noring, u brojnim gradovima u Americi i diljem svijeta izabrani dužnosnici, građanske organizacije i privatne tvrtke često se udružuju izvan stranačke pripadnosti radi osmišljavanja i pronalaženja načina financiranja inovativnih projekata u javnom prijevozu, stanovanju ili gospodarskom razvoju.
Konstruktivni populizam najpotrebniji je na nacionalnoj i međunarodnoj razini, jer se brojni problemi ne mogu riješiti na lokalnoj razini. Razmislite o vanjskoj politici. Postoji snažan trend u brojnim zemljama prema agresivnom nacionalizmu koji je doveo do toliko katastrofa u povijesti, osobito tijekom prve polovice dvadesetog stoljeća. Neki zanemaruju opasnosti tog preporoda nacionalizma tvrdnjama da će nas ekonomska međuovisnost zaštititi od naših vlastitih atavističkih poriva. U prošlosti, međutim, nije bilo tako. Naposljetku, tri kobna desetljeća koja su započela 1914. uslijedila su nakon razdoblja brze i duboke globalizacije.
Tri ključna elementa
Politička poruka koja uključuje predanost trajnom oprezu u cilju pružanja podrške miru ponovno je poprimila ključnu važnost. To se, međutim, mora konkretizirati. U svjetskim liberalnim demokracijama takva bi poruka trebala naglasiti tri elementa: jaku obranu i obavještajne službe; legitimitet jednakih pregovora s prijateljima i neprijateljima radi pronalaženja zajedničkih dodirnih točaka te, naposljetku, shvaćanje da se dugotrajni savezi i prijateljstva grade na zajedničkim demokratskim vrijednostima i podupiranju ljudskih prava.
Kratkoročnim komercijalnim ili drugim interesima ne bi trebalo dopustiti narušavanje ključnih pitanja principa. Ako su ljudska prava, uključujući, primjerice, prava žena doista ključni čimbenik demokratskih vrijednosti, možemo pregovarati o nizu pitanja s onima koji ih zatomljuju; ali sve dok ne postoji napredak vezano uz ta prava, ne možemo biti iskreni prijatelji i istodobno tvrditi da podupiremo univerzalne ljudske vrijednosti. Konstruktivni populizam ne može biti ciničan; on mora biti realističan i mora priznati da napredak može biti postupan i može poprimiti različite oblike na različitim mjestima. Vezano uz ekonomsku politiku, brojne razmirice onemogućavaju konsenzus.
No, može se tvrditi jednostavnim jezikom da su tržišta u funkciji svih samo ako su regulirana prema interesima svih; da javni rashodi koji pridonose stvaranju produktivne imovine mogu smanjiti omjer javnog duga prema nacionalnom dohotku te da bi se uspješnost trebala mjeriti prema tome u kojoj mjeri se dijele plodovi rasta. Politika identiteta i neodgovorni populizam ne mogu se prevladati kompromisom ili suprotstavljanjem detaljnom tehničkom analizom. Katastrofa se može izbjeći samo konstruktivnim populizmom: jednostavnim, preciznim i uvijek iskrenim.
© Project Syndicate
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu