Internet se u Rusiji dugo smatrao posljednjom oazom slobode mišljenja. Što je više država kontrolirala televiziju i ušutkavala kritičare, to je važnije postajala internetska mreža.

Ondje su se korisnici mogli informirati i bez ograničenja dijeliti svoja mišljenja s drugima. I na Zapadu su stručnjaci i političari naglašavali da u Rusiji, unatoč pojedinim ograničenjima slobode mišljenja, još uvijek postoji slobodan Internet.

No danas to vrijedi još samo djelomično. Prije nekoliko tjedana ruski je parlament donio sporni paket antiterorističkih zakona koji stupaju na snagu ove srijede (20.7.). Tko javno, dakle i na Internetu, poziva na "terorističke aktivnosti" ili ih opravdava, prijeti mu novčana kazna od preračunato 14.000 eura ili kazna zatvora od pet do sedam godina.

Doduše, još uvijek je moguće naći informacije na Internetu, no tko izražava mišljenje na društvenim mrežama, recimo lajka neki tekst ili video, može računati s kaznom. Posebno su opasni sadržaji o događajima u Ukrajini, prije svega o aneksiji Krima, piše DW.

Andrej Bubejev, 40-godišnji inženjer, osuđen je u svibnju na kaznu zatvora od dvije godine i tri mjeseca zbog ekstremizma. On je na ruskoj društvenoj mreži VKontakte, sličnoj Facebooku, lajkao tekst s naslovom "Krim pripada Ukrajini". Osim toga je lajkao i jedan crtež na kojem je prikazana ruka koja pritišće tubu paste za zube. Ispod slike je pisalo: "Istisni Rusiju iz sebe". Ugledna moskovska organizacija za ljudska prava "Memorial" proglasila je Bubejeva političkim zatvorenikom.

46-godišnja Jekaterina Vologšenjinova dobila je nešto blažu kaznu. Ova samohrana majka iz Ekaterinburga osuđena je na 320 sati socijalnog rada. Osim toga, sud je naredio uništavanje njezinog laptopa. I ona je na mreži VKontakte lajkala proukrajinske tekstove i jednu karikaturu ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Bloger Vadim Tjumenzev osjetio je na svojoj koži svu strogost ruskih zakona. On je u prosincu 2015. osuđen na pet godina zatvora zbog kritike na račun lokalnih vlasti i pozivanja na prosvjedna okupljanja. Sud je to okarakterizirao kao ekstremizam, a Tjumenzevove kritike proruskih separatista u Ukrajini i izbjeglica iz istočne Ukrajine nazvao je "huškanjem".

Broj takvih presuda je u Rusiji u protekle dvije godine skoro udvostručen, priopćila je u utorak (19.7.) u Moskvi organizacija za ljudska prava Sova. 2013. je zbog izjava na Internetu izrečeno oko stotinu presuda, a već 2015. ih je bilo 194. Svaki peti optuženik je dobio kaznu zatvora, većina ostalih je osuđena na novčane kazne ili socijalni rad.