Oči financijskih 'grešnika' u Europi ovih su dana uperene prema Bruxellesu koji će po prvi put u povijesti odlučivati o kazni Španjolskoj i Portugalu zbog kršenja procedure prekomjernog deficita (PPD).
Njima prijeti najviša kazna do 0,2 posto BDP-a, što znači potencijalne milijarde eura, uz djelomičnu suspenziju strukturnih fondova, no moguće je da odlukom Europske komisije i ne budu kažnjene. Budući da i Hrvatska kaska u ispunjavanju obveza iz procedure prokušanim receptom izbjegavanja reformi, odluka EK-a bit će pokazna vježba i za Zagreb.
Pritisak i politički
"To je 'terra incognita' za Europu pa je vjerojatno da EK presudi između dva ekstrema: s jedne strane ne smije biti prestroga u kažnjavanju već problematičnih država da ne ojača euroskeptike u ostatku Europe, posebno nakon Brexita. Govorimo od 0,2 posto BDP-a što je Španjolskoj milijarde eura. Ako ne naprave ništa, prijeti urušavanje sustava jer su pravi problem Francuska i Italija", kaže ekonomist Željko Lovrinčević vjerujući da će odrezana kazna na kraju biti simbolička.
Hrvatska i Španjolska, ističe, vuku slične paralele: obje ekonomije su loše i u neravnotežama (Španjolski deficit je 5% BDP-a, a trebao je biti spušten na 4,2%), preživljavaju zbog turizma i sigurnosne rente, a po novom dijele i političku nestabilnost. Ključna razlika je to što je Hrvatska za Europu financijski nebitna (kao i Portugal), ali nema euro. Stoga vjeruje da bi rasplet obje situacije mogao ići u smjeru pritiska Bruxellesa, zajedno s pritiskom vjerovnika, prema formiranju velikih koalicija što omogućuje reforme i kontrolu deficita.
Kolateralna zemlja
"Hrvatska je kolateralna zemlja, morat ćemo napraviti što i drugi, a sve ide u smjeru jačanja kohezijskih silnica u fiskalnoj i monetarnoj politici, dakle reformama. Prije ili kasnije račun se mora platiti, demagogija ne isplati", kaže konzultant Damir Novotny. I Zrinka Živković Matijević iz RBA drži da će Španjolska i Portugal biti poruka za Hrvatsku da se mora pridržavati onog što je potpisala i staviti deficit pod kontrolu. Stroži Bruxelles mogao bi donijeti neočekivano pozitivan efekt na rejting jer bi značilo ubrzavanje reformi.
U petak S&P odlučuje hoće li ga još spuštati, a paradoks je što su ovaj put ekonomski pokazatelji bolji, ali je minus politička neizvjesnost. Ministar financija Zdravko Marić očekuje ove godine manjak ispod 3%, dok je javni dug pao na 85,8 posto BDP-a, iako ne uključuje potencijalnih 20-ak milijardi koliko su zajedno 'teški' slučaj franak, aritraža s Molom te pregovori sa sindikatima o plaćama.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Kako je Hrvatska Evropi financijski nebitna?
Kako država koja 60% svojih potreba za hranom uvozi iz te iste EU može biti njima nebitna?
I to plaća posuđenim novcem od te iste EU.
pitat slucajnog do koliko mlrd EUR nas misle sda zaduziti. da vidimo da li znaju barem to predvidjeti.
Jučer u dnevnim novinama se moglo pročitati da Hrvatsnka zasigurno izlazi iz procedure prekomjernog deficita krajem godine.
Uključite se u raspravu