Izmjene zakona o obnovljivim izvorima koje je u petak izglasao njemački parlament velik je udarac građanima koji želem uložiti ušteđevinu u tu vrstu energetike. Bundestag je prihvatio vladin prijedlog kojim se ukidaju subvencije za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, a zamijenit će ih sustav konkurentnih aukcija. Tko ponudi nižu cijenu proizvedenog kilovatsata iz "zelenih izvora" dobit će dozvolu za gradnju, kako vjetroelektrana tako i solarnih elektrana. 

Štenci postali agilni psi
Izuzete će biti samo male solarne elektrane. Obrazlažući izmjene u parlamentu, ministar gospodarstva Sigmar Gabriel izjavio je kako projekti obnovljive energije "više nisu štenad koju treba čuvati, već prilično agilni lovački psi", prenosi Financial Times. Čista energija dovoljno je dugo prisutna da bi se mogla prepustiti tržišnim silnicama, dodao je Gabriel.Dva su uzroka izmjena zakona. Prvi je što su kilovatsati iz obnovljivih izvora energije za krajnjeg potrošača relativno skupi. Drugi je razlog pritisak Europske unije koja želi vidjeti više tržišnih elemenata u podršci niskougljičnoj ekonomiji.

S druge strane, vladina reforma ujedno će pažljivije odrediti broj novih vjetroelektrana i solarnih elektrana koji se u Njemačkoj mogu graditi u sljedećih nekoliko godina. Međutim, kritičari vladinih izmjena ističu kako će zbog njih građani praktički biti istisnuti iz biznisa s obnovljivim izvorima energije. Naime, široj je javnosti nepoznato da su njemački građani s preko 46 posto udjela najveći vlasnici kapaciteta u obnovljivim izvorima. Institucionalni investitori drže 41 posto, a velike energetske kompanije tek 12,5 posto. Građani-vlasnici obnovljivih izvora najčešće se udružuju u male zadruge, odnosno kooperative, a takvih je zadruga registrirano 973. Do 2014. godine zadruge su u obnovljive izvore investirale 1,5 milijardi eura. 

Mali energetski poduzetnici
Takvo malo energetsko poduzetništvo omogućio je već poznati vladin pristup Energiewende, odnosno Energetska tranzicija. Podsjetimo, radi se o najvećem projektu promjene strukture energetskih izvora koje je ikad izvela neka razvijena industrijska država. Njemačka stoga ubrzano gasi termoelektrane i nuklearne elektrane, a cilj je do 2050. zadovoljavati 80 posto energetskih potreba iz obnovljivih izvora. Bliži je cilj do 2025. osigurati 45 posto potreba iz obnovljvih izvora.

Zakon o obnovljivim izvorima energije jamčio je otkupnu cijenu struje iz zelenih izvora na rok od 20 godina, a zajamčena cijena financirana je obilnim subvencijama. Stoga su mnogo građani ulaganje u obnovljive izvore prepoznali kao atraktivnu poslovnu priliku. Naime, od 2011. prosječni povrat na takvo ulaganje iznosio je 5,2 posto što je prilično atraktivno u zapadnoeuropskom kontekstu gdje su kamatne stope na oročenu štednju vrlo blizu nuli. Kao primjer takvog poduzetništva britanski poslovni medij navodi Särbeck, mjesto na sjeverozapadu zemlje s 7200 stanovnika. Zadruga pod nazivom "Energija za Särbeck" osnovana je 2009. godine, a sada broji 384 člana koji su u prosjeku uložili po 9000 eura u solarne i vjetroelektrane koje okružuju mjesto.  

Redukcija rizika
Mještani zarađuju devet eurocenti za svaki proizvedeni kWh iz solarnih panela dok za kWh iz vjetroelektrana zarada iznosi 20 eurocenti. I tako dva desetljeća, kaže Ansgar Heilker, predsjednikm zadruge. "To prilično reducira rizik", ističe Heilker. K tome, zadrugari svake godine dobiju i dividendu koja je 2014. iznosila 500 eura po članu.

Wifried Roos, načelnik Särbecka smatra kako će nakon izmjena zakona samo velike korporacije biti u mogućnosti graditi vjetroelektrane."Za sve druge ekonomski će rizici biti preveliki", ocjenjuje Roos. Iako je vlada prije izglasavanja izmjena donijela uredbu kojom zadruge imaju povlašteniji položaj na aukcijama, zagovornici zelene energije smatraju kako to nije dovoljno jer će ulaganje u zelene izvore bez zajamčene cijene i dalje biti prerizično.