Na svjetskim valutnim tržištima i prošloga je tjedna u fokusu ulagača bila britanska funta, a njezin je tečaj prema dolaru skliznuo na novu najnižu razinu u 31 godinu jer se ulagači plaše mogućih posljedica 'Brexita'.
Na kraju trgovanja u petak tečaj funte iznosio je 1,2955 dolara, što je 2,4 posto manje nego tjedan dana prije, a u jednom trenutku skliznuo je na samo 1,2798 dolara, novu najnižu razinu od 1985. godine.
I euro je prošloga tjedna oslabio, pa je njegova cijena prema američkoj valuti skliznula 0,8 posto, na 1,1050 dolara.
Euro je oslabio i u odnosu na japansku valutu, za 2,7 posto, na 111,10 jena.
I dolar je oslabio prema 'japancu', za 2 posto, na 100,50 jena.
Od 23. lipnja, kada su Britanci na referendumu izglasali izlazak zemlje iz Europske unije, tečaj funte prema dolaru potonuo je više od 13 posto.
Početkom tjedna zaronio je na samo 1,2798 dolara, no posljednjih se dana stabilno kreće oko 1,2950 dolara.
Mala je vjerojatnost da bi britanska valuta mogla ojačati, kažu analitičari, jer bi tamošnja središnja banka idućega tjedna, po prvi puta od 2009. godine, mogla smanjiti kamatne stope kako bi smirila poremećaje na tržištima nakon odluke o 'Brexitu'.
"Premda se čini da tečaj funte prema dolaru formira temelje, još je daleko od dna", smatra Kathy Lien, direktorica u fondu BK Asset Management.
Pod pritiskom je prošloga tjedna bio i euro kako zbog nervoze povezane s 'Brexitom', tako i špekulacija da bi Europska središnja banka, premda je to tjedan dana prije opovrgnula, ipak mogla dodatno olabaviti monetarnu politiku.
S druge strane, ni dolar nije ojačao, osim prema funti i euru, jer ulagači ne vjeruju da bi bolji nego što se očekivalo pokazatelji iz američkog gospodarstva mogli navesti Fed na povećanje kamata u ovoj godini.
Doduše, očekivanja da bi američka središnja banka mogla pred kraj godine povećati cijenu novca ponešto su porasla, no neznatno.
S druge strane, snažno je prošloga tjedna ojačao japanski jen, što je posljedica nesigurnosti na financijskim tržištima, pa ulagači traže sigurnije utočište za kapital.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.moze li netko pokazati promjenu izvoza i prodaju britanske robe sada kada je sve 20% jeftinije?
ne mogu vjerovati da se to ne dogadja…ali to se EUlozima ne spominje je rje to dobra vijest
Amerikanci su im savjetovali da izađu. Pretpostavljam da postiji plan B za razdoblje nakon izlaska i Europske unije. Mislim da će prve godine biti teške ali da će se nakon toga (nekih pet godina) oporaviti. EU je ostala obećanje na papiru koje ne doseže do građana. Birokracija i mnoštvo zakona i propisa. Glomazni, tromi aparat koji je dovoljan sam sebi. Ideja EU-a je zaživjela samo po pitanju jedinstvenog tržišta i pogodnostima postojanja tog tržišta (ukidanju poreza i carina unutar tog tržišta). Slobodno kretanje ljudi nije ni polovično zaživjelo, jer tu se svelo sve na selektivnost pojedinih zemalja i njihove potrebe. Podijelili su to na onu brojnu jeftinu radnu snagu i onu malobrojnu visoko obrazovanu. Oni između toga su gubitnici. Oni i oni koji su jeftina radna snaga, jer vremena 1950ih – 1980ih više ne postoje, potreba za radnom snagom više ne postoji jer su svi ti poslovi ili ukinuti ili premješteni u Aziju. Europska unija mora postati “lakša”, djelotvornija, brža i puno bliža građanima. Pod “lakša” mislim naravno na to, da se birokratski aparat mora srezati (čemu toliko zastupnika po državi?), samim time manja izdavanja, manje regulativa (dakle manje tutorstva) i zakona (dovoljno je imati temeljni zakonik), veće implementiranje građana u cijelu priču, ako građanin EU-a ne osjeti EU, onda je EU bezvrijedna i nepotrebna. Nadalje treba raditi na ublažavanju i uklanjanju gospodarsko i financijskog jaza između bogatog sjevera, zapada i središta Europe prema siromaštvu i zaostalosti juga i istoka. To se nažalost ne događa, a to je jedna od ključnih europskih ideja, da život bude jednako kvalitetan posvuda u Europi. Sa blagostanjem u svim zemljama će se riješiti mnoštvo problema u pojedinim državama i cijelom kontinentu. S obzirom da jedna Njemačka profitira od svih domaćih europskih tržišta unutar EU-a a gotovo ništa ne daje zauzvrat, dapače, ulaže u Kini novac koji je zaradila na europskom tržištu – samu ideju prvi krše oni koji se navodno najviše za nju zalažu. A da postoji licemjernost po pitanju toga se vidu više primjera, ne samo u ovom.
Uključite se u raspravu