U Hrvatskoj je veliki jaz između razine obrazovanja radnika i potreba gospodarstva, ali nažalost taj se jaz pokušava riješiti isključivo reformom obrazovanja. Tako imamo situacije gdje se mladim ljudima sugerira da bi se trebali baviti tradicijskim obrtima, biti postolari i bravari, ili pak da se vrate selu i bave poljoprivredom.

U isto vrijeme ti mladi ljudi na YouTubeu prate kako NASA-in satelit Juno ulazi u orbitu Jupitera i kako na najvećem planetu pleše polarna svijetlost, slušaju kako Elon Musk želi do 2024. poslati prve ljude na Mars, te kako ćemo uskoro zahvaljujući startupima poput Magic Leapa živjeti doslovno u svijetu iz mašte. Ti mladi ljudi čitaju online kako Kinezi u industrijskim regijama poput Shenzhena cipele rade za 10 centi, kako se sa 3D printerima danas mogu napraviti ne samo ključevi već i kolači, te da za godinu dana u Japanu tvrtka Spread starta prvu potpuno robotiziranu farmu salate, dok u Hrvatskoj Agrokor već sada za sadnju i gnojenje koristi traktore kontrolirane putem računala.

Prednost privatnih inicijativa
S druge strane, taj se jaz pokušava riješiti nizom privatnih inicijativa. Osobno mi se iznimno sviđa način na koji Nenad Bakić s Croatian Makersima budi nadu u školarcima i njihovim profesorima za znanošću, tehnologijom, inženjerstvom i matematikom. Jednako tako kako Algebra, CISEx, HUP i druge institucije pokušavaju potaknuti obrazovni sustav na promjene. Oni su svjesni da danas više nije realno očekivati da će, bez obzira koliko dugo neki kočili reformu obrazovanja na štetu mladih i gospodarstva, mladi u velikom broju pohrliti postati obućari, bravari pa čak i poljoprivrednici, a da u isto vrijeme ti poslovi nemaju nikakvu dodirnu točku s najsuvremenijom tehnologijom.

Poticanje na kreativnost
Dobar primjer za to je hrvatski startup Farmeron. Njegov osnivač Matija Kopić, koji je odrastao na farmi blizu Donjeg Miholjca uzgajajući žitarice i stoku, vratio se na tu farmu kako bi svoje krave prikopčao na internet. I onda otišao korak dalje. Nije na mrežu spojio samo svoje krave, već je pokupio novac investitora iz SAD-a, te sada na mrežu spaja velike farme krava. Zagrepčanin Sandro Mur ljubav prema matematici pretočio je u startup Bellabeat koji pomaže u praćenju zdravlja. I on je novac povukao iz SAD-a i njemu je tržište globalno. Sve je više takvih tvrtki u Hrvatskoj, i tim tvrtkama, čak unatoč jazu između obrazovanja i potreba gospodarstva, lakše je doći do najboljih stručnjaka.

Dio pompe oko Rimac Automobila i električne jurilice Concept One u tom je što mladima pruža priliku da u Hrvatskoj rade na jednom od najekskluzivnijih proizvoda automobilske industrije na svijetu. Dobiju referencu s kojom mogu pokucati na vrata bilo kojeg proizvođača. U Bellabeatu vas primjerice potiču da budete kreativni, da nudite nova rješenja i da kao zaposlenik osobno rastete. Vlasnici i menadžment mnogih tvrtki u Hrvatskoj to nisu prepoznali i ne prilagođavaju se. Žive u starim vremenima gdje se najbolji kadrovi pecaju tijekom proljeća na fakultetu, tik prije nego postanu diplomci. Napredniji nude stipendije tijekom cijelog školovanja. No, dobar dio tek slijedi trendove utabane sredinom prošlog stoljeća.

Kraj starog svijeta
Onda se čude kad im tek upecane "mlade lovine" pobjegnu glavom bez obzira za manje od šest mjeseci otkad su mislili da su riješiti taj "problem". I treba vlasnike i direktore starog kova razumjeti, jer u gospodarstvu koje je kartelizirano, monopolizirano, puno nepotizma i stranačke stege ni ne može se drukčije poslovati nego da mlade stručnjake upecate i odvojite od stvarnosti kako bi ostali kod vas duže vrijeme. Problem je samo što taj svijet polako umire, možda čak i ne tako polako kako se nekima čini, a za ovaj novi svijet još se nije u Hrvatskoj stvorilo dovoljno prostora.

Informatičari vole raditi analize koje pokazuju koji članovi uprave imaju najviše šanse postati novi direktori. Obično ispadne da su to financijaši, ponekad čak i šefovi tehnike, ali s obzirom na stanje u Hrvatskoj u direktore bi trebalo promovirati odreda stručnjake za upravljanje ljudskim resursima. Jer u Hrvatskoj jaz ne postoji samo kod radnika već i kod onih koji s njima upravljaju.