Istra je na samom vrhu ljestvice najrazvijenijih hrvatskih regija, što je rezultat na vrijeme prepoznatih potencijala te sinergije javnoga i privatnog sektora. Ipak, Istarsku županiju istodobno opterećuje neusklađenost obrazovnog sustava i tržišta rada ili pojava velika broja mladih koji ne posjeduju specifične vještine i znanja potrebne za aktivno uključivanje u tržište rada. Da bi se osigurali preduvjeti za daljnji rast, nužno je promijeniti pristup obrazovanju te mlade osposobiti da postanu konkurentnijima, zaključak je panel diskusije Potpore u gospodarstvu Istarske županije i Grada Labina, održane u sklopu Poslovnog uzleta grada Labina.

Uvoziti radnike gdje je potrebno
Za razliku od ostatka županije, Labin se ne oslanja samo na turizam već je fokus stavljen na privlačenje investitora, jačanje industrije i kreiranje kvalitetne radne snage, poručio je gradonačelnik Tulio Demetlika. "Trenutačno smo u fazi izrade strategije razvoja do 2020., u sklopu čega smo došli do spoznaje da je Labin jedan od starijih gradova u Hrvatskoj. Stoga mladima trebamo dati nadu da ovdje mogu razviti vlastiti biznis i ostvariti sve potencijale, što je prvi korak u kreiranju kvalitetne budućnosti. Imamo prekvalificirane mlade koji su se osposobili za sektore koje ovdje nemamo i naravno da oni u potrazi za poslom odlaze vani.

S druge strane, trenutačno imamo 30 slobodnih radnih mjesta, a nemamo koga zaposliti", upozorio je Demetlika. "Ponosni smo na turizam u Istri, ali ga ne vidimo kao temeljnu gospodarsku djelatnost jer turizam karakterizira i visoka ranjivost. Istra ima dugu industrijsku tradiciju, pa su nam poduzetničke vještine zapravo dio naslijeđa. Iako je brodogradnja razvijena diljem Jadrana, naš Uljanik jedna je od kompanija koja se i u najtežim vremenima nametnula kao rasadnik novih kadrova i među prvima formirala pojam intelektualnog kapitala", rekla je predsjednica Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Pula Jasna Jaklin Majetić. Za uspjeh Istarske županije zaslužna je gotovo isključivo lokalna samouprava, smatra predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Gordana Deranja. Upozorila je na to da je krajnje vrijeme za uvođenje promjena jer je trenutačno stanje neodrživo. 

"Država ne radi dovoljno, promjene se uslijed političkih nestabilnosti neprekidno odgađaju. Prvi korak za koji se zalažemo jest decentralizacija jer koncentracija financijskih sredstava na svega nekoliko točaka nije ni održiva ni funkcionalna. Nadalje, nedostatak radne snage sljedeći je problem s kojim se susreće bilo koja, čak i najrazvijenija poduzetnička sredina. Ako već želimo razvijati industriju, trebali bismo i uvesti radnu snagu ondje gdje je ona zaista potrebna. Trebaju nam inovacije, veća dodatna vrijednost, bez restrukturiranja države ne možemo rasti i kreirati nova radna mjesta", poručila je Deranja. Jedno od rješenja problema pronalaska odgovarajuće radne snage koje nudi Istarska županija jesu strategije razvoja ljudskih potencijala, zatim sredstva i programi te suradnja s razvojnim agencijama. Lorena Brgić, v.d. pročelnice Upravnog odjela za gospodarstvo Istarske županije, naglasila je da se tek suradnjom i uzajamnom motiviranošću može postići razvoj u pravom smjeru. 

Vani nije uvijek bolje 
"Uvidjeli smo da mladi po izlasku iz obrazovnog sustava ne odgovaraju potrebama istarskoga gospodarstva. Potreba prilagodbe tržišnim izazovima je nužna i ne bi se smjela više odgađati. Preuzeli smo stvar u svoje ruke. Uz suradnju s  Vijećem tržišta rada, sastavljenog od predstavnika privatnog, javnog i civilnog sektora, izradili smo strategiju razvoja ljudskih potencijala i planiramo provesti brže programe prilagodbe tržišta rada", rekla je Brgić. Napomenula je i da mladi, zahvaljujući pristupu informacijama, nerijetko smatraju kako je u inozemstvu bolje. dok potencijale mjesta u kojem stanuju istodobno ne prepoznaju.

Edukacije iz marketinga, financija, tehnologija…

Od clouda do europskih fondova 
U sklopu labinskog Poslovnog uzleta u petak su održane edukacije iz područja marketinga, novih tehnologija i financija. Krešimir Delač iz Simulusa u suradnji s PBZ-om na konkretnim je primjerima predstavio bankarske proizvode te poduzetnicima objasnio kako prepoznati kad su im ti proizvodi potrebni. Vedran Pustišek iz Hrvatskog telekoma održao je predavanje o cloud uslugama te objasnio uz ostalo zašto je cloud sigurniji od tradicionalnih informatičkih rješenja. Kristina Androlić, poslovna savjetnica iz tvrtke Androlić konzalting, govorila je o financiranju iz fondova EU, objasnila kako lakše napisati prijavu na neki projekata te kako samostalno procijeniti ima li projektna prijava stvarne šanse za prolaz. Nikola Nikšić iz tvrtke Konter savjetovanje u sklopu predavanja "Kako kreirati i realizirati pobjedničku strategiju" poručio je da su najuspješnije tvrtke one koje su sposobne učiti i mijenjati se brže od svojih konkurenata. 

Iskoristili turistički potencijal svog kraja

Kako su uspjeli Nostromo hotel i tvrtka Alumen
Kako je izgledao put onih koji su u Labinu odlučili ostati objasnio je Valter Karlović, vlasnik Nostromo hotela. Motivacija za pokretanje vlastitog posla bila je želja za samostalnim upravljanjem vremenom, pa se Karlović 90-ih odlučio na otvaranje obiteljskog hotela u Rapcu, nedaleko od Labina.  "Kad pogledam unatrag, mogu reći da je to bila čista hrabrost. No, uspjeh nije izostao i došli smo do obiteljskog hotela koji posluje uspješno. Smješteni smo u turistički atraktivnoj regiji, pa bi bila šteta ne iskoristiti to što imamo", kazao je Karlović. Podržava rad razvojnih agencija i drugih potpornih institucija, ali ističe da ne treba zanemarivati probleme s kojima će se budući poduzetnici susretati. "Uz njih treba biti cijelo vrijeme, ne samo na početku", upozorava. Drugi primjer uspjeha labinska je tvrtka Alumen, koja se bavi proizvodnjom strojeva za opremanje ugostiteljskih objekata u turizmu. Vlasnica Eni Privrat kaže da je u posao krenula jer na prošlom radnom mjestu mjesecima nije primala plaću. U poslovnom joj je razvoju pomogla Istarska razvojna agencija, a od velike su pomoći bili i prijašnji poslovni kontakti. "Končar nije isplaćivao plaće, pa sam prešla u privatni sektor, u kojem planiram ostati sve dok budem sposobna radnicima isplatiti plaće. Zasad se ne širimo jer treba djelovati u skladu s mogućnostima", rekla je. Navela je i problem visokospecijalizirane radne snage fokusirane samo na svoju struku, koja se u praksi pokazala nefleksibilnom. "Radna dinamika nije uvijek ista i ponekad treba odraditi različite vrste posla, ali većina radnika nema takav pristup", kaže Privrat.