Istra se nalazi na samom vrhu ljestvice najrazvijenijih hrvatskih regija, što je rezultat na vrijeme prepoznatih potencijala te sinergije javnog i privatnog sektora. Ipak, Istarsku županiju istovremeno opterećuje neusklađenost obrazovnog sustava i tržišta rada ili pojava značajnog broja mladih koji ne posjeduju specifične vještine i znanja potrebne za aktivno uključivanje u procese tržišta rada. Da bi se osigurali preduvjeti za daljnji rast, nužno je promijeniti pristup obrazovanju te mlade osposobiti da postanu konkurentnijima, zaključak je panel diskusije Potpore u gospodarstvu Istarske županije i Grada Labina održane u sklopu Poslovnog uzleta grada Labina.

Za razliku od ostatka županije, Labin se ne oslanja samo na turizam već je fokus stavljen na privlačenje investitora, jačanje industrije i kreiranje kvalitetne radne snage, poručio je gradonačelnik Tulio Demetlika. „Trenutno smo u fazi izrade strategije razvoja do 2020. godine, u sklopu čega smo došli do spoznaje da je Labin jedan od starijih gradova u Hrvatskoj. Stoga mladima trebamo dati nadu da ovdje mogu razviti vlastiti biznis i da mogu ostvariti sve potencijale što je prvi korak u kreiranju kvalitetne budućnosti. Imamo prekvalificirane mlade koji su se osposobili za sektore koje ovdje nemamo i naravno da ti isti mladi u potrazi za poslom odlaze vani. S druge strane, trenutno imamo 30 slobodnih radnih mjesta a nemamo koga zaposliti“, upozorio je Demetlika.

„Ponosni smo na turizam u Istri, ali ga ne vidimo kao temeljnu gospodarsku djelatnost jer turizam karakterizira i visoka ranjivost. Istra ima dugu industrijsku tradiciju, pa su nam poduzetničke vještine zapravo dio nasljeđa. Iako je brodogradnja razvijena diljem Jadrana, naš Uljanik jedna je od kompanija koja se i u najtežim vremenima nametnula kao rasadnik novih kadrova i među prvima formirala pojam intelektualnog kapitala“, nadovezala se predsjednica Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Pula Jasna Jaklin Majetić.

Za uspjeh Istarske županije zaslužna je gotovo isključivo lokalna samouprava, smatra predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Gordana Deranja. Upozorila je i da je krajnje vrijeme za uvođenje promjena jer je trenutno stanje neodrživo. „Država ne radi dovoljno, promjene se uslijed političkih nestabilnosti neprekidno odgađaju. Prvi korak za koji se zalažemo je decentralizacija jer koncentracija financijskih sredstava na svega nekoliko točaka nije ni održiva ni funkcionalna. Nadalje, nedostatak radne snage sljedeći je problem s kojim se bilo koja, čak i najrazvijenija poduzetnička sredina, susreće. Ako već želimo razvijati industriju, trebali bismo i uvesti radnu snagu ondje gdje je ona zaista potrebna. Trebaju nam inovacije, veća dodatna vrijednost i bez restrukturiranja države mi ne možemo rasti niti kreirati nova radna mjesta“, poručila je Deranja.

Jedno od rješenja problema pronalaska odgovarajuće radne snage koje nudi Istarska županija su strategije razvoja ljudskih potencijala, zatim sredstva i programi te suradnja s razvojnim agencijama. Lorena Brgić, vd. pročelnice upravnog odjela za gospodarstvo Istarske županije, naglasila je da se tek suradnjom i uzajamnom motiviranošću može postići razvoj u pravom smjeru. „Uvidjeli smo da mladi po izlasku iz obrazovnog sustava ne odgovaraju potrebama istarskog gospodarstva. Stoga je potreba prilagodbe tržišnim izazovima nužna i ne bi se smjela više odgađati. Preuzeli smo stvar u svoje ruke. Uz suradnju s Vijećem tržišta rada, sastavljenog od predstavnika privatnog, javnog i civilnog sektora, izradili smo strategiju razvoja ljudskih potencijala i planiramo provesti brže programe prilagodbe tržišta rada“ , rekla je Brgić. Napomenula je i da mladi, zahvaljujući pristupu informacijama, nerijetko smatraju kako je u inozemstvu bolje dok potencijale mjesta u kojem stanuju istovremeno ne prepoznaju.

Kako je izgledao životni i profesionalni put onih koji su u Labinu odlučili ostati u recentnoj povijesti najturbulentnijim vremenima pojasnio je Valter Karlović, vlasnik Nostromo hotela. Motivacija za pokretanje vlastitog posla bila je želja za samostalnim upravljanjem vremenom, pa se Karlović devedesetih godina odlučio na otvaranje obiteljskog hotela u Rapcu, nedaleko Labina. „Kad pogledam unatrag i razmislim u kojim sam okolnostima pokrenuo posao, mogu reći da je to bila čista hrabrost. No, uspjeh nije izostao i korak po korak došli smo do obiteljskog hotela koji danas posluje uspješno. Smješteni smo u turistički atraktivnoj regiji koja nudi dovoljno sadržaja za sve, od onih koji planiraju aktivni odmor do obiteljskih, mirnijih alternativa, pa bi bila šteta ne iskoristiti to što imamo“, kazao je Karlović. Kaže i da u potpunosti podržava rad razvojnih agencija, banaka i drugih potpornih institucija ali istovremeno i upozorava da ne treba zanemarivati potencijalne probleme s kojima će se budući poduzetnici susretati. „Uz njih treba biti čitavo vrijeme, ne samo na početku. Ni sam nisam znao što me čeka, a iskustva drugih odlična su metoda učenja“, zaključio je.

Drugi primjer uspjeha labinska je tvrtka Alumen koja se bavi proizvodnjom strojeva za opremanje ugostiteljskih objekata u turizmu. Vlasnica Eni Privrat kaže da je u posao krenula jer na prošlom radnom mjestu mjesecima nije primala plaću. U poslovnom joj je razvoju pomogla Istarska razvojna agencija, a od velike su pomoći bili i prijašnji poslovni kontakti. „Končar nije isplaćivao plače pa sam prešla u privatni sektor u kojem planiram ostati sve dok budem sposobna svojim radnicima isplatiti plaće. Za sada se ne širimo jer treba djelovati u skladu s mogućnostima“, rekla je Privrat. Navela je i problem visoko specijalizirane radne snage fokusirane samo na svoju industriju ili struku koja se u stvarnim poslovnim procesima pokazala nefleksibilnom. „Radna dinamika nije uvijek ista i ponekad treba odraditi različite vrste posla, ali većina radnika nema takav pristup. Iz iskustva mogu reći da je prvo pitanje koje ljudi na razgovoru za posao postave obično je kolika je plaća, a ne što sve možemo naučiti ako nas zaposlite“, zaključila je Privrat.