Ishod britanskog referenduma o napuštanju Europske unije potresao je svjetska financijska tržišta. Neposredni i srednjoročni izgledi za gospodarski rast u Velikoj Britaniji znatno su smanjeni, dok će učinak na ostatak Europe biti negativan.

Neki od očiglednih političkih pobjednika uslijed Brexita su ljudi kojima se ne sviđa Zapadna Europa i ono što ona predstavlja. Ironično, moglo bi se također ustanoviti da će se Brexitom okoristiti čak i Sjedinjene Američke Države – europski najveći saveznik i najveći trgovinski partner Europske unije – iako to neće biti tako u slučaju ako Donald Trump, vjerojatni republikanski kandidat, pobijedi na predsjedničkim izborima u studenome.

Stanovništvo Velike Britanije premašuje 65 milijuna ljudi i ona je bila, barem do prošlog četvrtka, peto po redu nacionalno gospodarstvo s godišnjim BDP-om od gotovo 3 bilijuna dolara. U kontekstu globalnog gospodarstva u vrijednosti od 75 bilijuna dolara, Britanija je relativno malo i otvoreno gospodarstvo koje uveliko ovisi o vanjskoj trgovini – na izvoz na godišnjoj razini obično otpada 28% – 30% gospodarske aktivnosti. To će se sada vjerojatno promijeniti.

Na Europsku uniju otpada oko pola britanskog izvoza, dok su izgledi za kontinuirani puni pristup tržištu trenutno slabi. Moglo bi biti posljedica za robnu razmjenu, ali će doći do znatno većih posljedica vezano uz izvoz usluga – uključujući financijske usluge. U načelu, Velika Britanija mogla bi trenutno ispregovarati velik udio pristupa tržištu, ali to bi gotovo zasigurno podrazumijevalo prihvaćanje pravila donesenih u Bruxellesu – a to je upravo ono protiv čega su Britanci glasali. Stoga će rast gospodarstva Velike Britanije biti snižen tijekom duljeg vremenskog razdoblja.

Primamljivost za ulagače
Izgledno je da će izravne posljedice na svjetsko gospodarstvo biti ograničene činjenicom da će ostale zemlje u određenoj mjeri profitirati od štete koju će pretrpjeti Britanija. Primjerice, Ujedinjeno je Kraljevstvo donedavno bila jedna od najatraktivnijih svjetskih destinacija za izravna strana ulaganja, upravo stoga što su ju tvrtke smatrale solidnom bazom s koje mogu prodavati ostatku Zapadne Europe. Primamljivost Velike Britanije – i otvaranje dobrih radnih mjesta koje je uslijedilo – od ovog će se trenutka smanjiti.

Očigledno je da je sama Europska unija veliki politički gubitnik, koji će – bez jedne šestine svog trenutnog BDP-a, doživjeti pad gospodarskog položaja s onog koji je bio samo malo ispod SAD-a na oko – a neki će reći i ispod – razine Kine (mjereno trenutnim deviznim tečajem). Točna politička reakcija vođa Europske unije trenutno je nejasna; ali, obzirom na nesposoban način rješavanja krize eurozone nakon 2010., povratak na dinamičniji rast doima se malo vjerojatnim.

Slabija Europa ima loše posljedice za cijeli svijet – a ljudima poput Vladimira Putina koji preziru demokraciju danas nesumnjivo smiješak ne silazi s lica. Međutim, brojni autoritarni režimi financiraju se izvozom prirodnih resursa. Sporiji globalni rast te stoga niže cijene nafte nisu dobre za zemlje poput Putinove Rusije i Irana. Dok Kina ostaje gospodarstvo u kojem se rast znatno temelji na izvozu proizvedene robe u bogatije zemlje te stoga usporavanje rasta u Velikoj Britaniji i u Europskoj uniji ne pogoduje niti Kinezima. 

Poticanje kreativnosti
S geopolitičkog i gospodarskog stajališta, Sjedinjene Američke Države potencijalno će najviše profitirati od raspada Europske unije. SAD su se uzdigle do globalne prevlasti dok su se Europljani međusobno borili i dok su njihova carstva propadala. Ulogu SAD-a nakon 1945. ponajprije je ugrozio Sovjetski Savez koji je, tijekom određenog razdoblja, predstavljao pravi tehnološki izazov. Danas je Rusija malo gospodarstvo koje se još dodatno smanjuje te je suočena s padom stanovništva.

Slijedio je Japan u 1980-ima, sa svojim inovativnim praksama upravljanja i dobro vođenim kompanijama. Japan je danas znatno bogatiji od Rusije, ali i on i nadalje pati od gospodarskih boljki i mogao bi zapeti u trajnoj silaznoj putanji. Vođe Europske unije u posljednje vrijeme smatrale su se protivnicima Sjedinjenih Američkih Država na globalnoj pozornici. Pitanje je koji će dijelovi Europe ostati složni i po kojoj osnovi. Prosperitet se temelji na ljudima i idejama.

Tko može privući najtalentiranije ljude, obrazovati njih i njihovu djecu i dati što većem broju pojedinaca priliku za produktivni rad? SAD imaju neke ozbiljne probleme, ali su prihvat migranata i poticanje kreativnosti smatrani njihovim najvećim prednostima tijekom više od 200 godina. Velika Britanija je također bila relativno otvoreno društvo tijekom posljednjih desetljeća, a brojni njegovi mladi ljudi željeli bi da tako i ostane. Međutim stariji ljudi, koji žive izvan velikih urbanih područja, umjesto toga su glasali za podizanje prepreka i – u značajnoj mjeri – pokušali odsjeći zemlju od ostatka svijeta.

Presudni izbori
Politika predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama očito se znatno razlikuje od rasprave o Brexitu u Velikoj Britaniji. Međutim, Trump nudi viziju koja ima zapanjujuće sličnosti s vizijom koju nudi Nigel Farage, vođa Nezavisne stranke Velike Britanije – i u petak su se oba doimali podjednako ushićenim ishodom referenduma. Izbor za koji će se Amerikanci odlučiti u studenom upravo dolazi do izražaja. Hoće li se glasači obazirati na sirenin pjev Trumpa – i uveliko naštetiti američkom gospodarstvu i cijelom svijetu prihvaćanjem samodestruktivnih nastojanja za ograđivanjem od cijelog svijeta? Ili će odabrati prosperitet i vodeću globalnu ulogu?

© Project Syndicate, 2016.