Objava Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kako obustavlja dio programa mjera aktivne politike zapošljavanja, a među kojima je i mjera uvedena za mandata bivše Vlade koja je proteklih godina  i najviše korištena, stručno zapošljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, podigla je uoči novih parlamentarnih izbora raspravu na političkoj sceni. Na objašnjenje da će zbog manjka novca  u državnoj blagajni Ministarstvo rada ići u preslagivanje mjera i kvalitetnije korištenje preostalih sredstva uključujući i ona iz EU fondova, reagirao je bivši čelnik u tom ministarstvu Mirando Mrsić.

On kao SDP-ov kadar u odluci HZZ-a prepoznaje prije svega nezainteresiranost HDZ-a da zadrži mlade obrazovane da sele iz Hrvatske. U proteklim mjesecima, kaže, nisu donošene nikakve nove mjere unatoč rastu ekonomije koje bi dovele do većeg obuhvata mladih i do povećanja naknade sa 2400 na 3000 kuna. No, upravo u toj mjeri njegovi nasljednici nalaze slabu točku aktivne politike zapošljavanja, jer se njihovom neselektivnom uporabom ozbiljno narušilo klasično zapošljavanje mladih i srušilo cijenu rada. Dominaciju u korištenju tog programa imali su poslodavci iz javnog i državnog sektora, no i mnogi poslodavci koristili su mogućnosti zapošljavanja mladih koji tek ulaze u posao, dajući im priliku za probni rad.

Upravo u sektoru malog i srednjeg poduzetništva, te obrtu potpore za zapošljavanje poslodavci rado koriste. "Pa tko ne bi uzeo 5-6 tisuća eura koje ti po radniku daje država", pomalo ironičan je Petar Lovrić, predsjednik Udruženja malih i srednjih poduzetnika Hrvatske udruge poslodavaca, čija je tvrtka i sama korisnik HZZ-ovih programa. Upravo, kaže, ima četiri mlada radnika od kojih će zadržati dva, možda i tri. No, u njegovu slučaju poklopilo se da je imao potrebu za radnicima, ali mnogi poslodavci koji koriste potpore ne zadržavaju zaposlenike kada istekne rok u kojemu se za njih dobiva potpora. Zbog toga su i stručnjaci koji su početkom godine za HZZ ocjenjivali provedbu aktivne politike zapošljavanja u prethodnom razdoblju sugerirali da se razmotri, primjerice, strože ograničavanje broja korisnika po poslodavcu ili definiranje djelatnosti u kojima će se one koristiti.

"Kao poslodavac generalno pozdravljam mjere aktivne politike zapošljavanja, no uvijek se otvara pitanje koliko one doista dubinski pomažu kreiranju radnih mjesta i koliki je njihov učinak na demografski oporavak", kaže Lovrić, koji se slaže s analitičarima koji kritiziraju konstantno posezanje države za mjerama "gašenja požara", od pomaganja brodogradnji ili HŽ-u do uklanjanja ljudi s burze. "Bez obzira na dobronamjernost, potporama za zapošljavanje dosad se zapravo kupovao mir, no u realnom sektoru posljednjih godina, posebno otkako je eskalirala gospodarska kriza, suočili smo se s nikad većim disbalansom na tržištu rada", ističe Lovrić, navodeći kako u nekim strukama, posebice obrtima, nedostaje radnika. Pojedini obrtnici sugeriraju kako bi se više pozornosti trebalo dati mjerama dokvalifikacija i prekvalifikacija za strukovna zanimanja.

Među mjerama od kojih se u HZZ-u nije odustalo u ovoj godini upravo su takve potpore, one za obrazovanje nezaposlenih, osposobljavanje na radnom mjestu i za poznatog poslodavca, te potpore za skraćivanje radnog vremena i stalne sezonce. Pitanje je, pak, koliko će se novca uspjeti izdvojiti za nove mjere. Među onima koji su koristili mjeru stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa je i Hrvatska obrtnička komora, koja je i sama koristila tu opciju i smatra je vrlo korisnom. "Mladi koji su radili (i koji još rade) u HOK-u stekli su dragocjeno radno iskustvo, dobili su praktična znanja koja mogu primijeniti u daljnjoj karijeri. Vjerujemo da će im to iskustvo biti prednost pri nalaženju posla, kao i da će se neki odlučiti i za samostalno poduzetništvo, o čemu su mogli dosta naučiti radeći u HOK-u", poručuju iz HOK-a.

Ono što ostaje kao glavna zamjerka iz gospodarskih redova aktualnoj državnoj birokraciji, neovisno o tomu što je Vlada u međuvremenu postala tehnička, jest činjenica da se u "posao" promjene modela poticanja zapošljavanja ušlo "neuštimano", bez pripreme i prezentacije novog sustava koji će zamijeniti jedan koji su konačno počeli prepoznavati i oni koji traže poslove i oni koji trebaju radnike. Ipak, poslodavci koji su koristili mjere zapošljavanja, poput Atlantic grupe i farmaceutske kuće Belupo, spremno očekuju nove prilike koje će se otvoriti na tom planu.

Koristeći navedene mjere, kažu u Belupu, dosad su zaposlili 24 radnika mlađa od 30 godina, sklapanjem ugovora o radu na neodređeno, a planiraju do 1. srpnja zaposliti još njih devet koristeći te mjere. Zanimljivo je i da mnogi veliki sustavi nisu bili među korisnicima HZZ-ovih potpora. Takav slučaj je koncern Agrokor. "Naše su kompanije u vrlo maloj mjeri koristile aktivne mjere poticanja zapošljavanja. Mi smo zapošljavali i nastavit ćemo zapošljavati nove djelatnike svih razina obrazovanja u skladu sa svojim potrebama kao i dosad", napominju iz Agrokora.

Prostor za dramatične reakcije nemaju ni u nekim sektorima u kojima se pretežito zapošljavaju mladi. Luka Abrus iz tvrtke Pet minuta, jedne od najbrže rastućih IT tvrtki u Hrvatskoj, kaže kako nikad nisu koristili poticaje države za zapošljavanje mladih . "Mi u pravilu zapošljavamo mlade još za vrijeme studija, a kako je riječ o kvalitetnim kadrovima, oni kod nas rade za puno veće plaće, nemamo potrebe za takvim alatima", pojašnjava Abrus.