Godinu i pol nakon što je predstavljen, Junckerov plan ulaganja za Europu napokon dobiva prve obrise i kod nas. Europski investicijski fond (EIF) i domaća razvojna banka otvaraju 20 milijuna eura vrijednu garancijsku shemu za male i srednje tvrtke koja bi trebala premostiti paradoksalni jaz između činjenice da novca ima, ali ne stiže do poduzetnika. O čemu je riječ govori zamjenik izvršnog direktora EIF-a Roger Havenith.

Kakav ste ugovor potpisali s HBOR-om?
Sporazumom EIF omogućuje HBOR-u, našem dugogodišnjem partneru, garancije za  podjelu rizika. Jamstvo EIF-a potpomognuto je kroz Europski fond za strateške investicije (EFSI) i Horizon 2020, financijski instrument InnoFin. Ta transakcija omogućit će mobilizaciju 20 milijuna eura, odnosno 150 milijuna kuna. Novac je namijenjen malim i srednjim tvrtkama, s manje od 250 zaposlenih, bilancom do 43 milijuna eura i prometom do 50 milijuna eura, kao i za srednje velike tvrtke do 500 zaposlenih. To nisu 'normalne' SME tvrtke već one fokusirane na istraživanje i razvoj koje moraju ispuniti nekoliko uvjeta InnoFin programa. Primjerice, da su brzorastuće, s potencijalom u istraživanju i razvoju, ili da im najmanje 5% ukupnih operativnih troškova čine istraživanja i inovacije, ili da koriste potpore drugih EU programa za razvoj i inovacije.   

Kako garancije funkcioniraju u praksi?
Kompanija kojoj je potrebna garancija ne mora ići u Europsku komisiju ili EIF već u HBOR, koji će program integrirati u standardnu kreditnu ponudu. Tvrtke će dobiti bolju cijenu nego što bi inače ostvarile. Zašto? Jer InnoFin i EFSI preuzimaju pola rizika za bankrot, pa se taj benefit preko HBOR-a prenosi na tvrtke kao niža kamatna stopa. 

Tko može tražiti garancije?
Raznovrsne tvrtke jer su kriteriji vrlo fleksibilni. To mogu biti one brzorastuće koje imaju inovativnu dimenziju, nove proizvode, usluge, poslovni model ili žele izaći na tržište i komercijalizirati istraživanja. Mogu to biti i one koje su dugo na tržištu, no brzo rastu i vrlo su intenzivne u inovacijama. Ono što očekujemo u Hrvatskoj jest dosegnuti kompanije koje se bave proizvodnjom, poljoprivredom, ali i one u sektoru maloprodaje i veleprodaje. 

HBOR procjenjuje rizik?
Da. HBOR će koristiti uobičajene kreditne standarde, sustave za praćenje i izvještavanje… Te informacije će proslijediti EIF-u i mi ćemo znati o kojim je kreditima i tvrtkama riječ.

Banke nisu u ovoj shemi?
U ovom slučaju ne. Instrument je predviđen za niz situacija, financijska institucija odlučuje koju želi koristiti. HBOR pruža direktno kreditiranje, programe putem banaka i podjelu rizika. Mi smo u mogućnosti, no to ovisi o instituciji, dati kontragaranciju u kojoj bi HBOR imao garanciju i ući u program s bankama. No, sada se tražila direktna garancija u kojoj će HBOR izravno kreditirati.

To je prva EFSI transakcija u Hrvatskoj?
Da, i drago nam je da je realizirana upravo s HBOR-om. Imali smo i druge, ali ne kroz EFSI. U pripremi, interno odobrena, imamo još dva sporazuma o garancijama. Prerano je govoriti o brojkama, no mogu reći da su značajne, iako ne premašuju ovaj sporazum. One uključuju komercijalne banke s kojima se nadamo potpisati sporazume u idućih nekoliko tjedana. Imamo i jednu značajnu transakciju u 'equityju' koja je iznosom blizu ove. Jedna trasakcija u pripremi bit će unutar COSME-a, EU programa koji targetira rizičnije kompanije, ne nužno u inovacijama, već primjerice startupove s manjkom kolaterala. Ovaj program nudi ograničenu garanciju, što znači da su rizici koje pokriva EIF ograničeni očekivanim gubicima. Rezultat je velik efekt financijske poluge pa je će vjerojatno doseg ići prema velikom broju tvrtki. 

Kakav efekt očekujete u sljedeće dvije godine?
Govorimo o brojkama i sredstvima, no ono što želimo vidjeti jest realni efekt: tvrtke koje su profitirale, rastu, istražuju i imaju pristup novcu koji inače ne bi imale, a sve za nova radna mjesta, veću produktivnost i prihode. Morate pričekati nekoliko godina prije nego što se vidi pravi efekt. Nadu mi daje to što smo ranije imali slične programe koji nisu bili isključivo usmjereni na R&D, već na male tvrtke. One su značajno povećale prihode i održivu zaposlenost. Rado bih vidio da neke kompanije narastu i u europskim okvirima i postanu lideri u svojim područjima. 

A brojke?
Nadamo se pružiti potporu za nekoliko stotina hrvatskih kompanija kroz mjere unutar i izvan EFSI-ja. Svaka mala tvrtka koja dobije novac, koji inače ne bi dobila, je važna. Naravno, naše potpore nisu panacea već su komplementarne drugim mjerama. Ne želimo istisnuti ostale igrače nego nadopuniti ponudu. 

Zabrinjava li vas Brexit?
I dalje se nadamo glasu za ostanak. No, Brexit se ionako ne bi dogodio u nekoliko mjeseci, već bi trajao najmanje dvije godine, vjerojatno i više. Tijekom tog razdoblja događanja ne bi znatno utjecala na transakcije i naše politike, a nikakvog efekta ne bi bilo na već potpisane sporazume. U osnovi, to bi značilo rekalibraciju prema drugim zemljama. U pripremi imamo vrlo značajne projekte. U svakom slučaju, nije problem to da nemamo dovoljno aktivnosti.