Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić najavio je u četvrtak kako će natječaj za odabir izvođača radova na Pelješkom mostu biti objavljen u petak, najkasnije u ponedjeljak, kao i da niti jedan ishod trenutne političke krize neće utjecati na realizaciju tog projekta.

"Natječaj će biti objavljen sutra 99,9 posto, najkasnije u ponedjeljak. Znači, Pelješki most nije sporan", rekao je Tolušić na konferenciji "Tri godine u EU – Rast i zaposlenost kroz politike EU".

Ustvrdio je i da se rasplet trenutne političke krize, odnosno preslagivanja Vlade ili mogući novi izbori, neće ticati tog projekta, ali bi moglo bitno usporiti cijeli proces povlačenja sredstava iz fondova EU, navevši podatak da se ove godine treba raspisati ukupno više od 250 natječaja za sredstva EU.

"Tehnička vlada može raspisivati sve natječaje. I kada govorimo o natječajima za povlačenje sredstva EU taj dio nije sporan, ali se sustav definitivno usporava jer ne možete potpisivati odluke o financijskim opterećenjima. No, to se neće ticati Pelješkog mosta, jer do tada neće biti odabran izvođač radova i sve ostalo", izjavio je Tolušić. 

Dodao je i kako smatra da trenutna situacija šteti gospodarstvu, ali da bi novi izbori štetili i više, jer se gubi vrijeme za pripremu projekata koji bi se financirali iz fondova EU, u čemu niti sada nismo dovoljno uspješni

"Vrijeme nam prolazi. I ove novce koje bi trebali trošiti ne trošimo tempom kojim bi ih trebali trošiti. Želimo potrošiti milijardu eura ove godine, a prošle godine smo potrošili 545 milijuna eura i godinu prije 400 milijuna eura. Doći će 2019. kada ćemo trebati potrošiti 3,5 ili 4 milijarde eura, a sada je pitanje da li ćemo dostići milijardu eura. Gubimo vrijeme i automatski ćemo se dovesti u situaciju da ako izgubimo godinu dana u svemu ovome to stvarno može ovu državu koštati nekoliko milijardi eura, jer nećemo moći pripremiti projekte i povući novce iz EU fondova. Nećemo zbog izbora ili preslagivanja Vlade izgubiti novce danas, ali ih vrlo vjerojatno možemo izgubiti 2019., 2020. ili 2023.", ocijenio je Tolušić, podsjetivši da je od milijardu eura planiranih za ovu godinu iz EU fondova povučeno u prvoj polovici godine 506 milijuna eura, što je približan iznos onom povučenom u cijeloj 2015. godini.  

Ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat je prošlogodišnje stanje s povlačenjem sredstava iz EU fondova u njegovom sektoru ocijenio kao "puni promašaj".

"U mom resoru 2015. je bila statistička pogreška. Od 1,5 milijarde eura povučeno je samo 50 milijuna eura i to je puni promašaj. Ove godine smo samo u proteklih desetak dana ispotpisivali ugovora u vrijednosti od 90-ak milijuna kuna i za mene će biti uspjeh ako ovu godinu završimo s volumenom povučenih sredstava na razini deset puta višoj od prošle godine", rekao je Horvat.

Voditelj ured Europske investicijske banke u Zagreb Anton Kovačev je, pak, kazao da je glavna prepreka investicijama, pa tako i povlačenju sredstava iz EU fondova, neprovođenje strukturnih reformi, poput reformi javne administracije ili prenormiranosti zakonskih okvira, a ne politička nestabilnost, podsjetivši pritom na slučaj Belgije, koju je dvije godine vodila tehnička vlada. 

"Ako smo dovoljno razumni i nacionalni nam je interes na prvom mjestu, to ne bi trebala biti prepreka", istaknuo je Kovačev, rekavši da investitore više zanimaju jednostavnost propisa i administracije, trošak ulaganja, odnosno porezi i cijena rada, a po tome Hrvatska nije konkurentna.

I predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić kazao je da na njihovo poslovanje trenutka politička kriza nema niti pozitivan niti negativan učinak te da je najveći problem državna administracija.

"Ne osjećamo trenutne političke događaje u ovom trenutku, niti pozitivno niti negativno, ali Podravka gotovo 70 posto svojih prihoda ostvaruje od izvoza. U ovom trenutku naša prosječna kamatna stopa po kojoj se zadužujemo je ispod 3 posto, dakle mi smo se u ovom trenutku zadužili povoljnije od države. Gotovo svakodnevno razgovaramo s bankama i očekujemo da ćemo i u budućnosti imati nižu kamatnu stopu od države. No, državna administracija nije stvorila pretpostavke da smo mogli povući sredstva (iz EU fondova). Mislim da negdje oko 2 milijarde eura do sada nismo povukli kao država, a mogli smo. To je negdje između 1,5 i 2 posto hrvatskog BDP-a", upozorio je Mršić.