Banka koja je financirala sve grandiozne projekte po volji Kremlja na rubu je propasti. Prema navodima Bloomberga, državna banka Vnešekonombank (VEB) ubrzano prodaje imovinu i oslanja se na posebne državne kreditne linije kako bi izbjegla potpuni bankrot. Banka koju je osnovao još Vladimir Ilič Lenjin radi financiranja izvoza u potpunosti je prekinula kreditiranje i zaustavila financiranje svih postojećih projekata.
Duboki rezovi
Prema službenim procjenama, spašavanje VEB-a od stečaja značilo bi ubrizgavanje svježih 20 milijardi dolara. To je iznos koji bi bilo problem iskrcati i u dobrim vremenima, a kamoli usred recesije i sankcija koje su pogodile Rusiju. Prema tvrdnjama upućenih izvora Bloomberga, država razmatra duboko restrukturiranje banke. Navodno se s time složio i predsjednik Vladimir Putin koji je priznao kako nema alternative do dubokih rezova u VEB-u.
Rezove će ponajprije osjetiti zaposleni jer će ih petina morati otići. Da bi došla do novca, banka ubrzano prodaje imovinu koja je još do prije nekoliko mjeseci smatrana strateškom. To se odnosi na 3,6 posto udjela u Gazpromu koji je banka prodala plinskom divu za 132 milijardi rubalja, upola manje nego što je plaćeno prije nekoliko godina. Banka se nada da će uspjeti prikupiti dodatnih 18 milijardi rubalja prodajom 8,4 posto udjela u Moskovskoj burzi.
Međutim, to je sve kap u moru jer interne procjene pokazuju da treba otpisati trećinu imovine vrijedne 1,5 bilijuna rubalja.Zbog povezanosti s Kremljom, VEB se često nazivalo "Putinovom bankom", a tu leži i korijen sadašnjih problema. "U sadašnjem obliku, VEB je kvaziproračunski fond za financiranje prioritetnih projekata. Takav poslovni model traži stalnu podršku proračuna", tvrdi Karen Vartapetov, analitičarka rejtinške agencije Standard & Poor's.
Stalna potpora države
Država je tijekom vrhunca cijena nafte u VEB upummpala desetke milijardi dolara. Uz državnu potporu i jeftine kredite sa Zapada, bilanca banke narasla je sedam puta na četiri bilijuna rubalja. Banka je kreditirala sve projekte od državne važnosti, poput izgradnje objekata za Olimpijske igre u Sočiju ili za spašavanje kompanija koje su bile prerizične za ostale banke. Problemi za započeli 2014. kada se banka našla na listi entiteta protiv kojih su uvedene zapadne sankcije nakon ruske aneksije Krima.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Jel ovo isto zapadna propaganda?
Imate ma stranici ruske vlade…koliko je jos ostalo novaca u njihovim fondovima…da ne trazite, reci cu vam koliko je ostalo – MALO 🙂
Tako je Jorgen. Zapad nikako da shvati što je Rusija. Preživjeli su Ivana Groznog i masu sličnih, Lenjina, Staljina, Hitlera pa opet Staljina a ovi misle da će ih nekakvim sankcijicama uništiti. Nakon početne panike i pada rublja i usprkos niskoj cijeni nafte i plina, Rusija se brzo stabilizirala i u zadnje vrijeme čak povećava devizne rezerve. Nedugo nakon sankcija, Rusija ne samo da nije bankrotirala, nego kontinuirano bombardira američke proxy vojske ( čitaj ISIL, Nusra, FSA) a to poprilično košta. Plaće jesu male ali nezaposlenosti faktički nema. Ruska ekonomija je uz američku jedina koja je u stanju proizvesti apsolutno sve. Tako da su se u slučaju Rusije gadno preračunali i preostaje im samo jeftino pamfletiranje poput ovoga
[IMG]http://en.dailypakistan.com.pk/wp-content/uploads/2016/05/13292859_10153427687102260_2141555973_n.jpg[/IMG]
Prema propagandi koju poslovni.hr prenosi sa Bloomberga, Rusija je već prije godinu dana trebala propasti – ali vidimo da to nije na vidiku. Reorganizirali su ekonomiju, obnovili gospodarske grane koje su zakržljale uslijed sumanutog uvozničkog mentaliteta 90-ih, usmjerili se na nova tržišta i polako se prilagođavaju padu prihoda od ugljikovodika. A zapadnim medijima ostaje samo održavanje lažnog dojma svojim čitateljima.
Uključite se u raspravu