Iz Hanfe upozoravaju da ulaganje ovakve vrste može biti izuzetno rizično

Autor: Poslovni.hr/H , 11. lipanj 2016. u 08:43
Foto: Thinkstock

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) u petak je upozorila na rizičnost određenih isprava, primjerice certifikata, potvrda, kupona i slično, kojima se stječe pravo na sudjelovanje u dobiti neke kompanije ili isplata određenog prinosa, preporučujući građanima da kada im se nude takve isprave budu iznimno oprezni.

"U posljednje se vrijeme često na različitim internetskim stranicama i putem drugih distribucijskih kanala ulagateljima u Republici Hrvatskoj nude različite tzv. investicijske strategije, koje se naizgled sastoje od ulaganja u prosperitetne, uglavnom strane, kompanije na način da se kupnjom određenih isprava (koje nisu obveznice ili dionice u klasičnom smislu riječi) različitih naziva – certifikat, potvrda, kupon ili slično, stječe pravo na sudjelovanje u dobiti neke kompanije, ili se istima kompanija obvezuje na isplatu određenog prinosa i/ili kamate na uložena sredstva, obično u definiranim rokovima isplate koji mogu varirati od nekoliko mjeseci do nekoliko godina", navodi se u opširnom priopćenju Hanfe iz koje upozoravaju na moguće posljedice takvih ulaganja.

Isprave koje imateljima daju pravo na sudjelovanje u dobiti nekog trgovačkog društva nazivaju se užitnice (eng. participatory notes, njem. Genussschein). Užitnice imatelju daju pravo na sudjelovanje u dobiti, a ukoliko se dobit ne ostvari, imatelj sudjeluje u pokrivanju gubitka društva do visine uloga, objašnjavaju iz Hanfe.  

Osim užitnica, na tržištu se također nude isprave (potvrde, certifikati i sl., eng. promissory notes) kojima se kompanije obvezuju imatelju isplatiti određeni prinos i/ili kamatu kao povrat na ulaganje, u određenim postocima i vremenskim razmacima.

Iznoseći neka zajednička obilježja takvih isprava, iz Hanfe posebice upozoravaju kako "navedena prava ne predstavljaju vrijednosni papir i o njima se uglavnom ne vode evidencije u javnim registrima, već samo u poslovnoj dokumentaciji kompanije koja ih izdaje".

Takve isprave, nastavljaju, imatelju ne daju prava na sudjelovanje u odlučivanju ili druga prava koja pripadaju vlasnicima dionica te ih imatelj ne može slobodno prodati na tržištu kapitala drugoj osobi.

Iz toga je jasno "da se takve isprave ne mogu smatrati prenosivim vrijednosnim papirima te posljedično niti financijskim instrumentom kako su isti definirani i uređeni Zakonom o tržištu kapitala, pa ne ulaze u nadležnost Hanfe". 

Iako ne postoje zakonske prepreke za izdavanje takvih isprava i ulaganje u njih, iz Hanfe upozoravaju da ulaganje takve vrste može biti izuzetno rizično.

Za to izdvajaju pet razloga – s obzirom da se ne radi o financijskim instrumentima, zakonodavni okvir kojim je u Hrvatskoj propisana zaštita ulagatelja i korisnika financijskih usluga ne odnosi se na ova ulaganja; takve isprave ne mogu se prodati na način uobičajen za financijske instrumente, na burzi, niti se može provjeriti njihovu stvarnu tržišnu vrijednost; s obzirom da se radi uglavnom o stranim kompanijama, čije dionice nisu uvrštene na svjetske burzama, najčešće ne postoji dovoljno javno dostupnih informacija o poslovanju i općem financijskom stanju takvih kompanija i njihovih odgovornih osoba; osobe koje nude ili prodaju takve proizvode u svojstvu "financijskih savjetnika" i prodajnih zastupnika ne podliježu nikakvim zakonskim odredbama vezano uz prikaz informacija na jasan i istinit način i obveze procjene primjerenosti/prikladnosti ulaganja za klijenta; ako nešto pođe u neželjenom smjeru, imatelj takvih isprava zaštitu svojih prava može tražiti isključivo na sudu u građanskopravnom postupku, što može predstavljati problem s obzirom da se radi uglavnom o stranim kompanijama, za koje su nadležni inozemni sudovi, što znatno komplicira i poskupljuje postupak. 

"Ako vam netko ponudi ovakav tip ulaganja, Hanfa vam preporučuje izniman oprez", poručuje se u priopćenju. 

Iz Hanfe pritom preporučuju da se svakako nastoji pribaviti i proučiti sva dostupna dokumentacijom koja sadrži podatke o savjetniku odnosno prodajnom zastupniku koji vam nudi takvo ulaganje, poslovanju kompanije izdavatelja, karakteristikama ponuđenih prava, uvjetima ponude, i povezanim rizicima.

Posebno, savjetuju da se razmotre okolnosti kao što su primjerice zašto se konkretno ulaganje, ako se radi o inozemnim kompanijama, nudi baš u Hrvatskoj; zašto je savjetnik odnosno zastupnik uvjeren da je takvo ulaganje pogodno za vas, jer su u pravilu takva ulaganja zanimljiva velikim ulagačima. 

Ako vas ponuditelj ili savjetnik nagovara da odluku donesete odmah, zapitajte se zašto vam ne ostavlja dovoljno vremena da procijenite sve okolnosti i uvjete ponude i da postavite dodatna pitanja, provjerite sve moguće raspoložive podatke, dostupne registre, sve podatke koji vam se prezentiraju – reference, registarske brojeve, kontakte, eventualna tijela nadležna za nadzor, nadležnost kojeg suda je ugovorena, savjetuju iz Hanfe.

"Vrlo visoke stope povrata ulaganja upućuju na vrlo visoke rizike ulaganja ili su obmanjujućeg karaktera; raspitajte se iz kakvih se prihoda očekuje isplata tako visokih iznosa", preporučuju iz Hanfe. 

"Imajte na umu da ovakva ulaganja nisu za vas ako niste iskusni ulagatelj na tržištu kapitala koji razumije i u mogućnosti je prihvatiti vrlo visoke rizike tih ulaganja. Posebno izbjegavajte ovakve ponude ako zapažene okolnosti i odgovori na navedena pitanja nisu konzistentni, potpuni, transparentni i potkrijepljeni odgovarajućim dokazima – u tom slučaju moguće je da se radi o prijevari – što bi vas moglo, osim što ćete izgubiti cjelokupnu investiciju, potencijalno uvući u dugotrajne kaznene sudske postupke", upozoravaju iz Hanfe.

Komentari (11)
Pogledajte sve

Plavi, ja znam što pričam. Samo me zanima zašto si stalno na ekranu, a nisi negdje drugdje. Trgovanje je jedno, ulaganje za budućnost drugo. Kupi sada adrisa i tko garantira da ga neće delistirati za 15 g.? O tome govorim, a ne o vrijednosti. Zse je jako rizična radi manifetluka vecinskih, a ne radi poslovanja firme

Čekam od HANFE – smart karticu za trgovanje – gdje se nikad – nikome – nigdje neće moći
reći – tko je pod tim brojem kupio/ prodao dionice.–svi koji žele znati knjigu dioničara – morat će
imati 50 % +1 dionicu tvrtke čijim podacima raspolažu.

Joj delboy baš si me razočarao, moram ti to tako reći.
Nakon toliko godina još nisi naučio.
I sada da ja dam besplatnu školu?
Pošto si mi inaće simpatičan, tj. tvoje pisanje jer se nismo imali prilike upoznati, evo odgovora , ustvari je vrlo jednostavno:
delboye, ako nešto danas ima intrinzičnu vrijednost od 100, i tržište smatra da je to ” realna ” vrijednost, isto tako za par godina isto može imati intrinzičnu vrijednost 150 ili 70 AKO SE OKOLNOSTI PROMIJENE.
2008. i 2009. se dogodilo da su pojedine dionice sa razlogom pale 80 ili više %, a pojedine nisu sa razlogom pale toliko, iz razloga JER TRŽIŠTE NIJE EFIKASNO, niti ono u HR niti ono u USA. Ali zato je bilo prilika kod tih dionica koje su pale neopravdano puno, tako da ste mogli sa dionicom ADPL i još dosta njih napraviti 100 i više % u kratkom razdoblju ( ja sam ju recio kupovao od mirovinaca oko 30 i prodao oko 70-80).
I na tvojem spomenutom Adrisu se potvrdilo upravo ovo što sam napisao, nakon što je pao toliko bez razloga, zbog neefikasnosti tržišta ( hvala Bogu da toga ima ) , na toj dionici se lijepo moglo zaraditi ako si ju kupovao tada.
Mogu ti sve detaljnije jednom prilikom, očito ipak imam više iskustva od tebe i većine ovdje što se tiče trgovanja i investiranja, a i diplomirao sam upravo na temu o kojoj raspravljamo ( Investiranje u
dionice .. ), po ćemu sam jedinstven u HR ( nije da se hvalim, već da potkrijepim prije rečeno 🙂 ).

lp


Naravno da sam u pravu, našao si samo dva primjera od svih navedenih gdje se moglo izgubiti.
A i tu nisi uračunao dividende, znači svjesno dovodiš čitateljstvo u zabludu.
AKo netko navlači to si ti, ponekad pišeš da je ulaganje u dionice odlićno ( kada imaš dionice ) a ponekad da nije dobro ( kada si u cashu kao sada npr. jer si nedavno napisao da si prodao LRH).
Daj molim te ne vuci me za jezik dalje ..

lp

onda nam, kao pobornik FA, objasni kako to da je adris pao 60% 2008, a poslovanje nije bilo nikad bolje. kako to da su sve dionice pale, a fundamentalno su bile jake. eto, čak je tada i moja miljenica jadran čarape poslovala sa velikom dobiti, dijelili su dividendu, čak i izvanrednu, a cijena je pala. od nekoć relativno likvidne dionice došle je u nelikvidnu klasu bez mogućnosti prodaje. eto, to su činjenice.
nije problem surfati na valovima kad raste ili malo pada, ali je problem uložiti i zaspati na 20 godina, dok je to vani moguće. da si vani uložio 2007, sad bi brojao već 10-50% prinosa, a kod nas si sada na oko 50% gubitka od ATH ili od pristojnih cijena 30%, dakle ulaganje na ZSE je manje više sr.a.nje. dionice su super ako uđeš u povoljnom trenutku, a to je onda manje više nešto poput lutrije i klađenja. meni se ne pogađa raspoloženje kućanica u americi niti diže li se pe.n-is nekom našem fond-menadžerčiću. shvaćaš li to? FA je sra.nje i nema nikakve veze sa cijenom dionice, tj. ima samo dok nema krize. kad dođe kriza, odjednom te dionice prve padaju. zato ću možda opet kupiti adris po 150-200 kuna nakon iduće krize. do tada, budi mi dobro.

New Report

Close