Teško da bi farmaceutska industrija za Hrvatsku ikad postala strateška da nije bilo Plive i sadašnjih, ali i bivših plivaša, stručnjaka koji su postavili temelje branše koja je danas za Hrvatsku predstavlja najveće ulagače, izvoznike i pokretače gospodarstva. Dobrim dijelom upravo zbog kvalitete kadrova Pliva je dobila priliku ne samo postati dijelom globalne grupacije Teva, nego i jedna od najvažnijih Tevinih lokacija u koju je u posljednjih pet godina uloženo oko 1,3 milijarde kuna, podjednako u proizvodne kapacitete kao i istraživanje i razvoj, što zaslužuju samo najbolji. 

Na krilima ulaganja
Time je konačno razbijena fama o tome kako je otkriće azitromicina bio zadnji Plivin značajan uspjeh. Pliva danas ima nova postrojenja u Zagrebu i Savskom Marofu, treći po veličini Tevin istraživački institut za otkrivanje novih lijekova, financijski centar koji pokriva Tevine lokacije u cijeloj Europi, a Zagreb je jedna od četiri Tevina informatička središta. To nije kraj ulaganja u Plivu, ističu u Tevi. "Pliva je uspješan primjer kompanije koja je u proteklih pet godina zabilježila značajna ulaganja u nova postrojenja i rast proizvodnje, ekspanziju izvoza i zapošljavanja. Nedavno dovršen najveći investicijski ciklusa u povijesti kompanije, u vrijednosti većoj od milijardu kuna, uvelike doprinosi navedenim pokazateljima. Osim u proizvodna postrojenja i visoko sofisticiranu opremu, Pliva je posljednjih godina uložila preko milijarde kuna u istraživanje i razvoj te ukupno otvorila više od 300 novih radnih mjesta", ističe Mihael Furjan, predsjednik uprave, te otkriva kako ukupni prihodi ove kompanije rastu, zahvaljujući jačanju izvoza na više od 60 svjetskih tržišta.

U 2015. godini Plivin izvoz je iznosio preko 3 milijardi kuna, ponajviše u SAD i Rusiju, a ovogodišnji prihodi od izvoza su se približili 90-postotnom udjelu u ukupnim prihodima, čime je Pliva potvrdila svoju poziciju jednog od najvećih hrvatskih izvoznika. Nedavno je dobila i priznanje na 11. konvenciji Hrvatskih izvoznika, gdje je proglašena najboljim velikim izvoznikom u 2015. godini, a priznanje Zlatni ključ Furjanu je uručio Tihomir Orešković, aktualni premijer koji je ujedno i bivši predsjednik uprave Plive. Orešković je na tom mjestu naslijedio Matka Bolanču, koji je vođenje Plive preuzeo od Željka Čovića 2008., i to u najtežim trenucima od osnivanja kompanije, kad je nakon Tevine akvizicije Barra i Plive trebalo obaviti bolno restrukturiranje s tada još neizvjesnim ishodom. Pliva je u tim trenucima trebala osnažiti svoju konkurentnost u odnosu s drugim Tevinim lokacijama i pokazati investitoru da je vrijedna ulaganja.

Neizvjesnost je uklonjena s prvim najavama ulaganja u pogone u Hrvatskoj umjesto u Mađarskoj, a Teva i Pliva su usprkos administrativnim barijerama za ulaganje u Hrvatskoj ipak uspjele provesti planirane investicije. Orešković je kao financijaš u Plivi imao zadatak upravo pogurati investicije, pokrenuti financijski centar te vrlo važan centar za istraživanje i razvoj, nakon čega je karijeru nastavio na Tevinoj lokaciji u Amsterdamu, a potom i u politici. Plivina ulaganja bila su jedan od jačih povoda za donošenje Zakona o strateškim ulaganjima koji će pomoći i drugim velikim investicijama u Hrvatskoj. Zanimljivo da su se Plivini koraci naprijed realizirali u uvjetima snažne gospodarske krize, u kojoj se pokazalo da je farmaceutska industrija važan pokretač rasta, zbog čega ih je Vlada Zorana Milanovića proglasila strateškom industrijom.

"Farmaceutska industrija prepoznata je kao strateška u RH te se od nje očekuje da uz turizam i ICT sektor bude okosnica razvoja nacionalnog gospodarstva i značajan čimbenik u rastu nacionalnog BDP-a. Primjerice, tvrtke udružene u Udruzi proizvođača lijekova pri HUP-u predvođene Plivom zapošljavaju oko 5000 radnika, ostvaruju prihode više od šest milijardi kuna i izvoz im predstavlja više od dvije trećine prihoda. Osim velikog doprinosa zdravstvenom sustavu, hrvatski proizvođači lijekova imaju i značajnu ulogu u privlačenju investicija i novih tehnologija te otvaranju radnih mjesta", ističe Furjan te dodaje kako je za zadržavanje konkurentnosti na međunarodnim tržištima nužno kontinuirano ulagati u istraživanje i razvoj, najnoviju opremu i tehnologije, ali ponajprije u ljude i njihovo obrazovanje i razvoj. Farma sektor stoga kontinuirano surađuje s akademskom zajednicom, što nije uobičajena praksa u Hrvatskoj. Primjer je nedavno okončan projekt razvoja novih metodologija za kontrolu procesa proizvodnje lijekova Met4Pharm, koji je proveden u suradnji sa zagrebačkim PMF-om, a omogućuje efikasniju i jeftiniju proizvodnju, dodatan izvor prihoda za fakultet, kao i razmjenu znanja. 

Istraživanje i razvoj
Projekt je vrijedan 7,4 milijuna kuna, od čega je šest milijuna kuna financirano iz fondova EU. U sklopu projekta nabavljen je uređaj za nuklearnu magnetsku rezonanciju (NMR), jedinstven u regiji, u Plivinu Istraživanju i razvoju zaposlena su tri stručnjaka koji su prošli edukaciju kroz projekt te su u izradi tri doktorske disertacije. Inače, Pliva je samo lani u R&D uložila 75 milijuna dolara, što je petina ulaganja na razini Hrvatske. Iako Pliva većinu prihoda ostvaruje u izvozu, Hrvatska je još važno tržište na kojem, doduše, nije lako poslovati. "Usprkos mnogobrojnim izazovima, poput izuzetno dugih rokova plaćanja koji za bolnice u prosjeku prelaze i 300 dana, stalnih promjena procedura i regulative te pritiska na cijene lijekova, Pliva je u 2015. svoj portfelj na domaćem tržištu obogatila za 15 novih proizvoda. Upravo najširi portfelj lijekova i inovativnih proizvoda donosi i najveće uštede zdravstvenom sustavu i pacijentima. U 2016. očekujemo dodatno povećanje i uvođenje novih proizvoda," zaključio je Furjan.