Braća Kenan i Damir Hastor, nasljednici poslovnog carstva koje je stvorio njihov otac Nijaz Hastor kroz Prevent i ASA grupu, predvode listu najbogatijih poduzetnika u BiH, objavio je magazin Forbes. Kako navodi magazin, i dalje dominiraju trgovci, što i nije iznenađenje u ekonomiji koja se temelji na uvozu, a preživljavanje dobrog dijela populacije ovisi o doznakama dijaspore, komentiraju Nezavisne novine. Uz trgovačke lance, veletrgovina naftom i naftnim derivatima i dalje ostaje jedan od najunosnijih poslova.

Iako su, bez sumnje, najbogatiji u BiH, braća Hastor daleko su od medijskih reflektora i nemala nepoznanica za BiH javnost. Nema ih u svakog dana vijestima o lokalnom jet setu i ne pokazuju političke ambicije. Hastori su na vrhu ovogodišnje liste sa 771 milijuna KM (oko 3 mlrd. kuna) ukupnog prihoda, ali znajući da je grupa Prevent prisutna sa svojim tvrtkama u Njemačkoj, Austriji, Rumunjskoj, Španjolskoj, Brazilu, Mađarskoj i Turskoj, stvaran ukupni prihod grupe znatno je veći. 

Konkurencija Todoriću
Drugo mjesto pripalo je grupi HIFA u vlasništvu Izudina Ahmetlića, čija je osnovna djelatnost trgovina naftom i naftnim derivatima. Ahmetlić je kasnije ulagao i u poljoprivrednu proizvodnju kroz zadrugu Poljoprom u Sanskom Mostu. Procjenju se da mu je ukupni prihod oko 681,3 milijuna KM. Na trećem je mjestu kompanija Bingo u vlasništvu tuzlanskog poduzetnika Senada Džambića, koja brzo širi mrežu svojih trgovina želeći u BiH sustići Konzum Ivice Todorića, a aduti su mu domaći proizvodi i niske cijene.

Bingo ima i većinsko vlasništvo u tvrtki Majevica, proizvođaču grickalica. Ukupan prihod te dvije kompanije u 2014. iznosio je 570,3 milijuna KM. Bingo ima većinski udio u još deset kompanija u BiH koje se bave nekretninama, proizvodnjom odjeće i prikupljanjem otpada. Četvrto mjesto zauzima Tomislav Antunović, čija je kompanija Antunović u 2014. imala 338,5 milijuna KM ukupnih prihoda, poslovanje joj obuhvaća tvrtke u BiH i Hrvatskoj. Antunovićeva osnovna djelatnost je trgovanje naftom i derivatima, a uz benzinske crpke ima hotele i skladišta. Svjetlan Stanić sa Stanić Groupom na petom je mjestu, a samo jedna njegova tvrtka, Boreas, u 2014. imala je ukupan prihod od 338,3 milijuna KM.

Stanić Group obuhvaća osam kompanija, od kojih su dvije u Hrvatskoj, te je ukupan prihod grupe sigurno veći. Stanić je počeo i s ulaganjima u radio i TV stanice u BiH. Pero Gudelj, vlasnik FIS-a, koji zauzima šesto mjesto, 1997. godine otvorio je u Vitezu prvi veliki trgovački centar u BiH. Zahvaljujući niskim cijenama, FIS je postao redovno odredište za kupce iz Sarajeva i Zenice, te je Gudelj počeo graditi trgovačke centre u cijeloj BiH, da bi pokrenuo i proizvodnju namještaja i tekstilnih proizvoda. Godine 2015. FIS je imao ukupan promet od 307,2 milijuna KM, 16 prodajnih centara u BiH i više od 3000 zaposlenih. 

Uspjeh Violete
Na sedmom mjestu nalazi se Drago Malinović, vlasnik kompanije Komerc-mali, koji je 1993. počeo s trgovinom građevinskog materijala da bi poslovanje proširio i na proizvodnju građevinskih armatura, koje plasira i u Hrvatsku i Srbiju, te na stanogradnju. Prošle godine Komerc-mali iz Prnjavora imao je ukupan prihod od 244,2 milijuna KM. Osmo mjesto zauzima Hamed Ramić, vlasnik građevinske kompanije Euro-asfalt. Kompanija se kasnije probila i na tržišta Njemačke, Ujedinjenih Arapskih Emirata te Mauritanije. Vlasnik je i tvrtki D-Inženjering i BH Asfalt. Euro-asfalt je sa svojih 420 stalno zaposlenih u 2014. ostvario 217,7 milijuna KM ukupnih prihoda.

Deveto mjesto pripalo je Petru Ćorluki, vlasniku kompanije Violeta iz Tomislavgrada. Godine 2014. Violeta, proizvođač higijenskih proizvoda, imala je prihod od 207,5 milijuna KM, a prisutna je i na tržištima Hrvatske (gdje ima tvornicu), Crne Gore, Srbije, Makedonije i Slovenije. Veljko Đukić, vlasnik kompanije Super Petrol iz Banje Luke, na desetom je mjestu. Bavi se trgovinom i prijevozom nafte i naftnih derivata. Kompanija ima pet benzinskih pumpi, te skladišta i terminale za naftne derivate i tekući plin, kao i hotel. U 2014. godini Super Petrol je ostvario ukupne prihode od 182,1 milion KM. 

Pomoć iz inozemstva

BiH dijaspora šalje 24 mlrd. kuna godišnje
Prema podacim Središnje banke BiH razvdino je da BiH dijaspora svake godine šalje formalnim kanalima više od tri milijarde KM (oko 12 mlrd. kuna) preko novčanih doznaka, a jednaku svotu šalje u BiH neformalnim putem, koji nije moguće pratiti. Sudionici rasprave na 8. kongresu dijaspore BiH zaključili su da se dijaspora treba organizirati zajedno s institucijama BiH kako bi zajednički sudjelovali u projektima. Jednu takvu namjeru pokazuje i projekt koji provodi Središnja banka BiH, a to je da se od doznaka, odnosno provizije koja se naplaćuje, jedan dio izdvaja u investicijski fond, kroz koji bi se mogli realizirati mnogi projekti.