Zemlja sa najvećim rezervama nafte u svetu svojim stanovnicima ne može osigurati niti elementarne uvjete za preživljavanje. Činjenica je to koju će predsjednik Venezuele Nicolas Maduro, gotovo izvjesno, platiti odlaskom sa dužnosti.
Unatoč tome što su, kako javlja Sputnik, SAD nesumnjivo umiješale prste u događaje ne samo u Venecueli, nego i u dobrom delu Latinske Amerike, čak niti to ne može Maduru biti opravdanje. A i naivno je bilo očekivati da će SAD biti biti tihi promatrač "socijalizma 21. stoljeća" na tlu Latinske Amerike. Pokazalo se kako je socijalist Maduro po oba pitanja napravio ništa ili jako malo kako bi opravdao svoj ostanak u predsjedničkoj fotelji. Masovni prosvjedi zbog nestašice hrane, roba, redukcije struje, čak i vode za pic?e, svkodnevnica su u prijestolnici Caracasu.
Mrtvi kapital
Pad cijena nafte rezultirao je padom državnih prihoda, deficita robe i galopirajućom inflacijom. Ekonomski problemi zaoštrili su političku nestabilnost nastalu nakon što je krajem prošle godine opozicija osvojila dvotrećinsku većinu u parlamentu nakon 16 godina vlasti socijalista. Nova većina nije dugo čekala da bi pokrenula pitanje Madurova odlaska tražeći referendum o tome pitanju. Nakon lanjske inflacije od 180 posto, najveće u svijetu, MMF prognozira kako će ona ove godine doseći 700 posto. Neki analitičari tvrde kako je ona već dosegla? 800. Svjetska banka pak procjenjuje kako će ove godine BDP Venezuele biti u minusu osam posto.
Usto, kako piše Bloomberg, prihodi Venezuele, od kojih 40 posto dolazi od nafte, padali su čak i kada je cijena nafte bila na vrhuncu u srpnju 2008. godine. Glavni problem je bila proizvodnja nafte, koja je pala sa 3,3 milijuna barela dnevno 2006. na 2,7 milijuna 2011, a na toj razini se zadržala i 2014. godine. Zemlja s najvećim rezervama nafte u svetu, koje su naglo porasle 2000. godine, kada su geolozi pronašli novo nalazište u pojasu Orinoca, nije uspjela od toga profitirati. Država nema niti dovoljno resursa, niti stručnosti, pogotovo u nacionaliziranoj naftnoj kompaniji Petróleos de Venezuela kako bi to blago kapitalizirala. Javna potrošnja je neko vrijeme bila zauzdana zahvaljujuc?i poreznima prihodima, ali je ona počela rasti od 2010. godine. Ovogodišnjim proračunski manjak procjenjuje se na 24 posto BDP-a, što s obzirom na veliki pad cijene nafte nije iznenađujuc?e kada su u pitanju države koje svoja gospodarstva temelje na izvozu nafte.
Tako će i Saudijska Arabija ove godine imati deficit od posto. Međutim, razlika je u tome, ukazuje Bloomberg, što Saudijska Arabija štedi kada su cijene nafte na vrhuncu, dok Venezuela ima kronični deficit od oko 10 posto. Taj deficit je cijena skuplje proizvodnje nafte, ali i socijalne države koja se trudila da primanjima namiriti siromašni sloj od 30 milijuna stanovnika, ali i danak nedostatka financijske elite koja bi bila sposobna da parirati zapadnim financijašima. Jedan od glavnih razloga vrlo lošeg ekonomskog stanja u Venezueli, ali i u Brazilu, su katastrofalni ugovori o dugoročnom zaduživanju kod američkih banaka i općenito loša monetarna i financijska politika.
Godine zmaja
Da dođe do daha u servisiranju ogromnih dugova Venecueli c?e sigurno pomoći dogovor sa Kinom o boljim uvjetima ugovora "nafta za kredit". Potpredsjednik vlade Venezuele za ekonomiju Miguel Pérez rekao je da su svi uvjeti, uključujući rok otplate kredita, vrijednost investicija i nefinancijski aspekti, poboljšani. On smatra da će dogovor s Kinom, kao i oštro smanjenje uvoza i novi, slabiji devizni tečaj, pomoći Venezueli da izađe iz "veoma kompliciranog" tromjesečja, a da će država, vjerojatno, ostati u recesiji do kraja 2017. godine. Kina je u proteklih desetak godina Venezueli u sklopu ugovora "nafta za kredit" posudila oko 50 milijardi dolara. No iako je svaka pomoć Venecueli trenutno vitalna, Maduru ona vjerojatno neće pomoći.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu