Postoje i lošiji stečajevi od stečaja City Exa, ali i mnogo sretniji po pitanju imovine i naplate vjerovnika, ocjenjuje stečajni upravitelj Zdravko Krznar. Nakon zbrajanja imovine i obveza u njegovu izvješću o stanju City Exa za vjerovnike baš i nema puno dobrih vijesti.

Ročište je  15. lipnja na Trgovačkom sudu u Zagrebu, kad će se oni upoznati s pojedinostima, a potom će odlučivati da se krene s unovčenjem imovine. No,  City Ex raspolaže skromnom imovinom, za razliku od prijavljenih obveza koje iznose oko 150 milijuna kuna. Razlog je to i za moguću noćnu moru brojnih vjerovnika, ali i za dramu bivših radnika. Erste banka, pak, najveći je vjerovnik s potraživanjem koje iznosi oko 120 milijuna, ujedno s razlučnim pravima na pokretninama, kaže stečajni upravitelj, potvrđujući da City Ex u vlasništvu nema nijednu nekretninu, a nema ni značajnijih pokretnina.  

Sva vozila bila su pod ugovorima o leasingu, pa su ih davatelji leasinga povukli. Stanje na računu je nula kuna, a nakon prodaje dijela skutera u predstečaju za plaće radnika, u sjedištu tvrtke ostalo je samo 48 skutera. U vlasništvu dužnika još je 7 tiskarskih linija i strojeva u dobrom stanju, nekoliko desetaka računala, monitora i pisača, a kad se sve proda, utržak se procjenjuje 300-400 tisuća kuna, i to ako bude sreće. Oko 200 skutera trenutačno je izvan domašaja jer najmodavci polažu pravo zadržavanja, pa Krznar sprema akciju kako bi ih vratio u stečajnu masu dužnika.

Ipak, City Ex vodi velik broj sporova u kojima je tužitelj. Za jedan veliki spor Krznar smatra da postoje šanse za uspjeh, a tako bi se radnici barem dijelom namirili. U tijeku je i spor u kojem City Ex pobija razlučno pravo HAKOM-a tražeći da mu se omogući raspolaganje s 4,3 mil. kn. Riječ je o iznosu koji u prisilnoj naplati nije uplaćen regulatoru, već su sredstva zadržana kod Fine dok se postupak u predmetu iz 2014. ne završi na Visokom upravnom sudu. Evidentirana su i potraživanja od kupaca od četiri milijuna kuna. Radnička, pak, potraživanja iznose oko četiri i pol milijuna kuna.

Kad je postupak krenuo, bilo je 49 radnika, no ukupno je riječ o više od tisuću radnika, a samo u posljednje vrijeme Krznaru se za pomoć obratilo njih oko 300. Arhiva nije sređena, inspektori stalno šalju dopise, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje od suda traži da se papiri žurno srede. Repovi su to nakon propasti tvrtke čiji su uzroci, prema izvješću, smanjenje cijena u segmentu dostave pisama, gubitak ključnih klijenata, obustava distrubicije novina, ali i nepovoljno regulatorno okruženje. S tim je u vezi i tužba na međunarodnoj arbitraži u kojoj se tvrdi da je RH prekršila odredbe međunarodnog ugovora jer nije provela liberalizaciju poštanskog tržišta, pa strani investitor tvrdi da je pretpio 52 milijuna eura štete.