Na panel diskusiji pod nazivom Optimizacija i uštede kroz energetsku održivost sudjelovali su Domagoj Šlat, zamjenik gradonačelnika grada Jastrebarskog i član upravnog odbora Savjeta za zelenu gradnju, Zoran Miliša, glavni izvršni direktor RWE Energije, Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske i Goran Navoj, vlasnik tvrtke Forest.

˝Mi živimo u globalnim svijetu i teško je danas raditi nešto što nije ekološki. Klimatske promjene itekako utječu na našu zemlju, a ako energetski sustav nije održiv nema budućnosti. Velike energetske kompanije najviše ulažu u obnovljive izvore energije i u Hrvatskoj je konačno došlo do tog naglog preokreta i moramo se što prije osvijestiti i uključiti u te procese˝, pojasnio je na samom početku Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske.

S time se složio i Zoran Miliša, glavni izvršni direktor RWE Energije istaknuvši kako su održivi izvori energije budućnost. ˝Mi smo kao jedna od top tri kompanija u Europi, izdvojili kompaniju za obnovljive izvore jer mislimo da je u tome budućnost. U zadnje tri godine cijene električne energije kao proizvoda je pala za više od 30 posto, a obnovljivi izvori imaju sve veći udio u proizvodnji električne energije. U Njemačkoj su velike kompanije davale novac za korištenje obnovljivih izvora poduzetnicima i građanima. Kod nas je ukupna količina električne energije  preko 50 posto proizvedena iz obnovljivih izvora, ali politika je takva da se vjetar najviše potencira, dok se ostali izvori zanemaruju. Hrvatska ima i bio plin, i biomasu, i mogućnost za elektrane na fotonaponske ćelije, niz mogućnosti je prisutan, ali to su ipak političke odluke, a ne odluke nas gospodarstvenika˝, smatra Zoran Miliša, glavni izvršni direktor RWE Energije.

Treba misliti zeleno

Goran Navoj, vlasnik tvrtke Forest istaknuo je kako se biomasa zaista premalo koristi i sve što se proizvede većinom izlazi iz Hrvatske. ˝Mi godišnje izvezemo 30 000 tona, što je dvostruka veličina našeg grada od čega bi se mogli grijati cijelu godinu. Da bi se mogla koristiti biomasa koja je rentabilna moramo mijenjati birokraciju˝, poručio je Goran Navoj, vlasnik tvrtke Forest.

Opisao je dva projekta na kojima radi, odnosno dvije škole karlovačke županije u kojima uz ugovor od deset godina, mijenjaju kotlovnicu. Škola kao korisnik imat će deset posto jeftiniju energiju. ˝Svijetli primjeri postoje, samo je stvar volje svih nas. Treba se mijenjati svijest, suočavamo se s problemom nezaposlenosti, a ovdje leži velik potencijal˝, kaže Navoj.

Domagoj Šlat, zamjenik gradonačelnika grada Jastrebarskog i član upravnog odbora Savjeta za zelenu gradnju složio se da je promjena svijesti ključan faktor, kako kaže, sve te ideje i projekte treba objasniti krajnjem korisniku.

˝ Mi smo kod izgradnje niskoenergetskog vrtića imali velike otpore, ali dugoročni efekt te zgrade je neupitan. Bitna je promjene svijesti građana i investitora, a time će se i birokracija morati prilagoditi. Po definiciji Savjet za zelenu gradnju radi na održivosti, okuplja eminentne proizvođače koji se bave uslugama na tom polju, to je jedan centar koji vam daje savjete i pomaže. Uz to, radimo i na certificiranju zelene gradnje i na zelenoj javnoj nabavi. Naš grad razmišlja zeleno, imamo dosta zelenih projekta jer ako jedinica lokalne samouprave to podupire tada je uspjeh zagarantiran. Krenuli smo od obnove rasvjetnih tijela, a zadnje na čemu smo radili je otvaranja električnih punionica i uvođenje kompostera u svako kućanstvo˝, pohvalio se Domagoj Šlat, zamjenik gradonačelnika grada Jastrebarskog i član upravnog odbora Savjeta za zelenu gradnju.

Uštede i financijske potpore

Domac tvrdi kako su oni u Regionalnoj energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske upravo kroz razmišljanje o energetskom potencijalu, digli proračun ustanove od startnog za 19 puta. Ipak ističe da iako razvijaju projekte za županiju, mora se poraditi na investicijskoj klimi.

˝Radili smo općinsku toplanu kao agencija suradnji s četiri županije, i to nas 30 koji smo iskusni i  imamo kontakte i znanje, a trebalo nam je više od šest godina da sve to realiziramo,  odredbe i pravilnici su neodređeni i mora ih se poštovati. Radimo još tri općinske toplane, a planiramo 19 novih kotlovnica na biomasu. Javni sektor u partnerstvu s privatnim investitorima ono je što treba raditi, a tu su i sve financijske potpore i sredstva FZOEU i EU fondova koje trebamo iskoristiti˝, smatra Domac.

Šlat se pohvalio i projektom iz 2014. Godine kada su se prijavili za obnovu fasada obiteljskih kuća preko FZOEU i istaknuo kako su jedan od rijetkih gradova koji se na to odlučio. ˝Kod obnove tih obiteljskih kuća smo animirali poduzetnike i obrtnike grada i time im omogućili  da rade za razvoj grada˝, pojašnjava Šlat.

 Miliša također smatra da dugoročna strategija mora biti promoviranje javno-privatnog partnerstva. ˝Poanta je u tome da nema troška za javni budžet, tvrtka ulaže i na osnovi ušteda se refinancira projekt. To je win- win varijanta, ali sve ipak počiva na ljudima, na pojedincima. Ako već sustav nije oformljen, onda su ključni ljudi neovisno o tome jesu li to jedinice lokalne samouprave, gradovi, županije.  Važno je imati ljude koji su educirani i znaju te novce uzeti i iskoristiti pametno na korist zajednice˝, poručuje Miliša.

Kako tvrdi, RWE od početaka pokušava biti drugačiji, osmisliti proizvode specijalno namijenjene za poduzetnike, gdje uz  jeftiniju cijenu plina i električne energije imaju i dodatne benefite, primjerice besplatno osiguranje, troškovi zaštite na radu i slično. Miliša naglašava kako tržišne utakmice generiraju uvjete za poduzetnike i kako zapravo tržište stvara te mogućnosti.

Optimistična vjerovanja

Odgovor na pitanje ima li Hrvatska dovoljan potencijal da bude energetski neovisna bio je jednoglasan i optimističan.˝Iako sustavno vodimo lošu politiku energetske industrije,  vjerujem da dio kolača za nas ovdje ipak postoji. Ima mnogih kreativnih i uspješnih poduzetnika, iako je dio tog sektora rezerviran za globalne igrače, ima i dio za manje koji  imaju potencijala i mogu nešto ponuditi tržištu energije˝, smatra Domac.

Potencijal postoji, ali Navoj smatra da ukoliko želimo krenuti s razvojem moramo imati stručnjake. Istaknuo je kako su za svoje projekte iako su tražili,  na kraju morali uvesti opremu iz Finske. Šlat pak smatra kako je osim ulaganja u edukaciju bitno provesti projekte koji će pokazati konkretne uštede. Iako oni kao jedinica lokalne samouprave daju subvencije, potpomažemo zelenu gradnju, očuvanje okoliša ipak sve postaje na državnom aparatu.

˝Mi smo s HEP-om prije godinu dana osnovali zajedničku tvrtku koja će se baviti ulaganjem u obnovljive izvore energije u regiji. Sada skupljamo iskustva iz regije o izvorima financiranja. Velike korporacije nemaju problema s tim zbog svog kreditnog rejtinga, a kako je malima s time  zaista ne znam. Hrvatska ima 50 posto više sunčanih dana od drugih europskih zemalja, a imamo deset puta manje ugrađenih fotonaponskih elektrana i slabo koristimo ono što bismo mogli i trebali. Kada bi ja kao građanin to mogao uređivati, pokušao bih razvijati industriju koja to potiče, mi danas imamo samo jednu tvrtku za proizvodnju fotonaponskih ćelija. Dijelove moramo proizvoditi ovdje, možda smo premali da radimo finalni proizvod, ali imamo znanje za dijelove koji će na kraju sudjelovati u kompletnom proizvodu˝, objasnio je Miliša.

Domac je istaknuo kako mnogi nisu svjesni da se isplati ulagati u obnovljive izvore, primjerice solarne panele na krovu, pogotovo ako koriste bespovratna sredstva. ˝Obnovljivi izvori su mainstream i  nisu privilegija bogatih. Nama nedostaje financijskih instrumenata, po primjerima u  EU vidimo da  su financijski instrumenti pri gradu, državi koji služe da poduzetnici dobiju kapital te da im olakšaju investicije u daljnje projekte uobičajena stvar. Kada mi to razvijemo, imat ćemo kapital i obnovljivi izvori će biti dostupni svima. Kreativnost hrvatskih poduzetnika je velika, siguran sam da ćemo mi uskoro krenuti u smjeru da poduzetnici osmišljavaju ideje u energetskom sektoru ˝, poručuje Domac.