Interes gospodarstvenika za dobivanje obvezujućeg poreznog mišljenja, dokumenta čije su uvođenje radi sigurnosti u poslovanju godinama tražili, u prvih godinu dana primjene ispod je svih očekivanja. Prema podacima koje smo dobili iz Porezne uprave, zaprimljena su ukupno 24 zahtjeva, od kojih je, kažu, samo jedan ispunio kriterije postavljene pravilnikom o obvezujućim mišljenjima, a u obradi su dva nova koje smatraju pogodnima po istim kriterijima.

U razloge zbog kojih je odziv gospodarstvenika mali poreznici nisu željeli ulaziti. Otkrivaju tek da su im zahtjevi pristili s područja Zagrebačke, Karlovačke i Primorsko-goranske županije te da su mišljenja tražena na primjenu ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja kod obveza poreza na dohodak, na porezni tretman više različitih vrsta dohodaka te pitanja koja su podnositeljima značajna za porezni tretman budućih i namjeravanih transakcija.

Iz ranije komunikacije s poreznicima o toj temi spornim se po njima pokazivalo to što su gospodarstvenici tražili mišljenja za područja za koja propisima nije bilo predviđeno izdavanje obvezujućih mišljenja. Mišljenja se, naime, osim za navedena područja mogu dobiti za utvrđivanje oporezivih isporuka u svrhu podjele pretporeza, u slučajevima investicijskih projekata čija vrijednost prelazi 20 milijuna kuna, potom za utvrđivanje porezne osnovice poreza na dobit pri spajanju, podjeli, prijenosu imovine i zamjeni dionica i udjela.

Omogućena je primjena obvezujućih mišljenja i za porezne tretmane poslovnih aktivnosti koje zbog svojih osobitosti nisu usporedive i uobičajene s praksom u Hrvatskoj. Spornim se iz redova gospodarstvenika isticalo to što se zahtjevi mogu podnijeti samo za nove slučajeve, ne i za one koji su već predmet obrade ili sporenja.

“Svrha ovog propisa, ukratko, nije postignuta”, ocjenjuje porezni stručnjak Vlado Brkanić. Nekoliko je, prema njegovu mišljenju, važnih elemenata rezultiralo slabim interesom gospodarstvenika za obvezujuće porezno mišljenje. Prije svega, u području investicija većih vrijednosti za koje su ona ponajprije namijenjena ništa značajno u proteklih godinu dana nije se dogodilo da bi se posezalo za takvim instrumentom, kaže Brkanić. Razlog suzdržanosti on nalazi i u mogućoj neizvijesnosti za poduzetnike u slučaju da se budućom promjenom zakona postignu za njih povoljniji uvjeti od onih koje im utvrđuje obvezujuće mišljenje.

Brkanić, kao i pravni sektor Hrvatske gospodarske komore, mogući razlog za manjak interesa vidi i u činjenici da se izdavanje samog dokumenta naplaćuje. Ona, naime, stoji od pet tisuća do 30 tisuća kuna, ovisno o visini godišnjih prihoda podnositelja zahtjeva.     

Konkretnije primjedbe samih gospodarstvenika, kažu iz HGK, nisu zaprimili, pa mogu samo iznijeti procjene kako su eventualni uzroci vezani uz trošak izdavanja obvezujućeg mišljenja te dugu proceduru izrade samog mišljenja poreznika.

Upravo u tim segmentima HGK-ovi pravnici sugeriraju i traženje potencijalnih prilagodbi tog zakonskog rješenja, koje je, napominju, s obzirom na učestale izmjene poreznih propisa, svakako pozitivan pomak u stvaranju sigurnije poslovne klime i transparentnijeg sustava oporezivanja. Rok za izdavanje poreznog mišljenja, naime, je 60 dana, uz mogućnost produljenja za još 30 dana.

No, pitanje cijene koju podnositelji moraju platiti za porezno mišljenje bolna je točka ponajprije za male poduzetnike i obrtnike. U Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) kažu kako njihovi članovi zapravo nisu u mogućnosti priuštiti sebi takav trošak u nepovoljnoj gospodarskoj situaciji i okruženju u kojemu posluju.

“Pitanje je bi li očekivani učinak dobivenog obvezujućeg mišljenja opravdao takav izdatak poslovanja obrtnika u uvjetima financijske nelikvidnosti i opće gospodarske krize”, poručuju iz HOK-a, u kojemu prevladava stav da institut obvezujućeg mišljenja ima pozitivan učinak kod velikih poslovnih subjekata, dok za male i srednje poduzetnike te obrtnike ono nema nekog naročitog učinka.

No, odustajanje od modela, unatoč slabim rezultatima, nije opcija.

Petar Lovrić, predsjednik Udruženja malih i srednjih poduzetnika Hrvatske udruge poslodavaca, ističe kako je dobro da takvu mogućnost poduzetnici imaju na raspolaganju. Prema njemu, nije sporna ni činjenica da se dokument plaća. Onome tko ulaže milijune propisana cijena nije velik izdatak za sigurnost koju se njime stječe, kaže Lovrić.

On krivnju ne prebacuje na samu Poreznu upravu, ali ne treba, dodaje, zanemariti i standardni oprez gospodarstvenika da bi traženjem mišljenja mogli potaknuti dodatne inspekcije svojega poslovanja.

Ipak, prije nego što se pristupi promišljanju eventualnih korekcija samog modela obvezujućih mišljenja Porezne uprave, naši sugovornici kažu kako treba ostaviti još malo vremena da institut zaživi