Živimo u vremenu i okruženju koje teži epitetu 'pametan', okruženi smo pametnim telefonima i televizorima, automobili postaju sve pametniji i u bliskoj budućnosti će se sami moći i parkirati, a i mnogi svjetski gradovi idu prema toj prestižnoj i sve važnijoj tituli 'smart city'. Filozofija pametnih gradova razvila se kao izravni odgovor na razvoj ekstremne urbanizacije kojoj je svijet izložen tijekom zadnjih pedesetak godina.

U tom razdoblju, od 1960. do danas, udjel stanovnika gradova u ukupnoj svjetskoj populaciji porastao je sa 34 na 54 posto. Prema procjenama Ujedinjenih naroda taj trend nastavit će se i u bliskoj budućnosti, pa će se upravo urbana područja generirati oko 90 posto prirodnog prirasta globalnog stanovništva, 80 posto novostvorenog bogatstva, ali i trošiti oko 60 posto ukupne svjetske potrošnje energije. Samo u Kini u narednih 15 godina oko 300 milijuna ljudi migrirat će iz ruralnih u urbana područja. Stvaranje održivih modela i politika razvoja urbanih prostora postaje imperativ na razini cijelog svijeta. Koncept pametnih gradova na dnevnoj bazi postavlja nove izazove pred gradske vlasti, gospodarstvenike i njegove stanovnike. U gradovima se proizvede 80 posto svjetskog bruto nacionalnog proizvoda i potroši 2/3 ukupne svjetske potrošnje energije.

U gradovima živi oko 3,5 milijardi ljudi, točnije više od 50 posto stanovništva Zemlje. Također iz njih u atmosferu ode 70 posto ukupne svjetske emisije stakleničkih plinova, a milijun ljudi dnevno umre od posljedica zagađenja zraka u gradovima. Ipak, kad su gradovi u pitanju puno je teže odgovoriti na pitanje što je to 'smart city'. Iako se termin 'pametan grad' upotrebljava već dulje vrijeme, još uvijek ga se ne može jednoznačno definirati. Činjenica koja definitivno stoji jest da sve više ljudi želi živjeti baš u gradovima, što za gradove predstavlja velike izazove. Koncept pametnog grada teži optimalizaciji – pametan grad odlikuje se uštedama, manjim opterećenjima na okoliš, poboljšanom prometnom cirkulacijom, odgovornim korištenjem svojih resursa, povećanjem sudjelovanja stanovništva u odlučivanju o gradu i poboljšanjem usluga gradskih službi.

Ništa bez tehnologije
U svakoj definiciji, koncept pametnih gradova obuhvaća skup multidisciplinarnih mjera, ideja i politika usmjerenih na poticanje razvoja ljudskih i tehnoloških resursa urbanih područja, te njihove strukturirane interakcije u svrhu omogućavanja održivog gospodarskog razvoja i više kvalitete života njegovih stanovnika. Iako se često veže uz razne varijante ICT tehnologija, koncept pametnih gradova znatno je širi od implementacije tehnoloških rješenja već obuhvaća i sociološke koncepte. Teorija ima mnoštvo, a po jednoj od njih taj koncept obuhvaća tri kruga skupova koji se u svojim određenim segmentima preklapaju. Jedan skup je tehnologija, drugi ekonomija, a treći održivost.

Onaj jedan mali dio, dio koji predstavlja presjek sva tri skupa, je mjesto na kome se nalaze elementi nužni za funkcioniranje pametnoga grada. Drugi teoretičari, koji tom dijagramu zamjeraju da je nepotpun i da više govori o ekonomskoj komponenti nego o samim gradovima, koriste također tri kruga. Njihova su tri kruga koncentrična i najveći predstavlja grad u svom fizičkom smislu a najmanji njegove stanovnike. Srednji krug predstavlja 'digitalni grad', tj. tehnologiju koja građanima omogućava da na što bolji i dinamičniji način upravljaju fizičkim gradom. Oni koji koriste ovakav dijagram radije koriste termin 'Smart&Social City'. Bez novih tehnologija naravno ne bi bilo ni pametnih gradova. Pametan grad zahtjeva primjenu najnovijih ICT dostignuća, kao i aktivno i multidisciplinarno sudjelovanje nacionalnih i lokalnih vlasti, gospodarstva, istraživačkih i inovativnih timova i naravno svojih stanovnika.

Upravo tehnologija omogućavaju konstantno prikupljanje i brzu obradu ogromnog broja prikupljenih podataka, a pametan grad karakterizira sposobnost prilagođavanja i mogućnost brze reakcije na dobivene podatke. Budući da je stvaranje pametnih gradova dugotrajan proces koji zahtjeva velike investicije i predanost projektu, a pritom garantira povratak investicije u smislu ušteda energije, unaprijeđene kontrole gradskih sustava i poboljšanih uvjeta života, mora se temeljiti na digitalnoj infrastrukturi. Iz iskustva Nizozemske, zemlje poznate po razvoju koncepta pametnih gradova pokazalo se da tradicionalne modele društvene participacije kao što su političke stranke ili udruge sve češće i sve više zamjenjuje network-participacija, točnije 'umrežavanje' građana. Grupe se formiraju i organiziraju tako da što veći broj građana dobije mogućnost sudjelovanja u njima. Upravo zato lokalne i nacionalne vlasti imaju zadatak osmišljavanja i stvaranja mehanizama koji će istovremeno koristiti prilike koje pružaju nove tehnologije, ali i ograničiti opasnosti i rizike koje one sa sobom donose. 

Pratiti želje građana
Uspon novih internetskih tehnologija promiču tehnologije bazirane na cloudu, Internet of thingsu (IoT), svijetu korisničkih sučelja, korištenju pametnih telefona i pametne mjerača, senzornih mreža i RFIDs te novih načina komunikacije koji pozivaju korisnike na kolektivnu akciju i rješavanje problema međusobnim suradnjama. Grad Santander u Cantabriji u sjevernoj Španjolskoj, ima 20.000 senzora koji povezuju zgrade, infrastrukturu, promet, mreže i alate te nude fizički prostor za eksperimentiranje i vrednovanje IoT funkcija, kao što su interakcije i upravljanja protokolima, uređajima i uslugama podrške i sigurnosti. U Santanderu, senzori prate razinu zagađenja, buke, prometa i uvjeta parkiranja.

Elektroničke kartice, poznate kao 'smart kartice' još su jedna zajednička platforma u pametnim gradskim sredinama. Te kartice posjeduju jedinstveni šifrirani identifikator koji omogućuje vlasniku da se prijavi na nizu državnih pruženih usluga (ili e-usluga), bez postavljanja više korisničkih računa. Jedinstveni identifikator omogućuje vladama lakše skupljanje podataka o građanima i razumijevanje njihovih želja za poboljšanje usluga te ima pomaže utvrditi zajedničke interese građana. Ovakav tip tehnologije implementiran je u engleskom Southamptonu.

Najpametniji gradovi
Glavne strategije i postignuća povezane s tzv. 'prostornom inteligencijom gradova' navedene su u Intelligent Community Forum awards od 1999. to 2010. godine u gradovima Suwonu (Južna Koreja), Stockholmu (Švedska), Gangnam Distriktu Seoula (Južna Koreja), Waterlooa, Ontaria (Kanada), Taipeia (Tajvan), Mitake (Japan), Glasgowa (Škotska), Calgaryja (Alberta, Kanada), New Yorka (SAD), Lagrangea (SAD), Teherana (Iran) i Singapura, koji su poznati po svojim nastojanjima u razvoju širokopojasne mreže i e-usluge, održivim inovacijama dobrim za ekosustave, rast i uključivanje građana u takve projekte i odluke.

Da bi ubrzali raspoređivanje pametnih rješenja, Europska komisija je u srpnju 2012. godine pokrenula European Innovation Partnership on Smart Cities and Communities koji će okupiti europske gradove, vodeće industrije i predstavnike civilnog društva da 'opamete' europska urbana područja. Dobili su preko 370 obveza za financiranje i razvoj pametnih rješenja u području energetike, ICT-a i transporta. Ove obveze uključuju više od 3000 partnerskih suradnji iz cijele Europe i stvaraju ogroman potencijal za stvaranje europskih gradova još atraktivnijima i pametnijima. Od niza 'pametnih gradova' izdvajamo one s najviše implementiranih projekata i uspješnom provedbom tih projekata.

Amsterdam Smart City
Ulične svjetiljke u Amsterdamu su unaprijeđene tako da općinska vijeća mogu prilagođavati njihovu svjetlost usklađenu s brojem pješaka na ulici. Inicijativa Amsterdam Smart City koja je započela još 2009.godine trenutno uključuje 79 projekata razvijenih u suradnji vlade, tvrtki i lokalnih stanovnika. Ti projekti pokrenuti su na zajedničkoj međusobno povezanoj platformi putem bežičnih uređaja za poboljšanje života u gradu. Grad Amsterdam tvrdi da je svrha projekta je da se smanji promet, uštedi energija i poboljša javna sigurnost.Jedan do primjera kako su takve suradnje ostvarive je aplikacija Mobypark koja omogućuje vlasnicima parkirnih mjesta da ih iznajme za određenu naknadu ostalim građanima.

Podaci dobiveni iz ove aplikacije mogu onda koristiti gradski službenici i odrediti kolika je potražnja za parkirnim mjestima i vidjeti kakvi su prometni tokovi u Amsterdamu. Brojne kuće su također dobili pametne energetske mjerače koji aktivno smanjuju potrošnju energije. Druge inicijative obuhvaćaju fleksibilnu uličnu rasvjetu i pametno upravljanje prometom u kojem se prati promet u realnom vremenu od strane Grada i informacije o vremenu putovanja na pojedinim cestama emitiraju i tako vozačima pomažu da odrede koje su im rute najbolje.

Barcelona 'CityOS'
Barcelona je uspostavila niz projekata koji se mogu smatrati projektima za 'pametan grad' i aplikacije u okviru svoje 'CityOS' strategije. Primjerice, tehnologija senzora je implementirana u sustav navodnjavanja u Parc del Centre de Poblenou, gdje se u realnom vremenu prenosi zaposlenicima parka informacije o količini vode potrebne biljkama u parku. Barcelona je također dizajnirala novu autobusnu mrežu na temelju analize podataka od najčešćih prometnih tokova u Barceloni, koristeći prvenstveno vertikalne, horizontalne i dijagonalne rute s brojem čvorišta.

Integracija više pametnih gradskih tehnologija može se vidjeti kroz provedbu pametnih semafora što autobusima omogućuje da prolaze rutama s optimiziranim brojem zelenih svjetala.Također, u situacijama kada je potrebna hitna pomoć u Barceloni, približno vrijeme i put kojim bi se vozilo hitne moglo kretati se upisuje u sustav semafora i time se 'postavljaju', odnosno prebacuju sva svjetla u zeleno dok se vozilo približava. Sve to događa se zahvaljujući mješavini GPS-a i prometnog softvera za upravljanje, čime hitne usluge doista budu hitne i bez nepotrebnih odgađanja.

Stokab Dark Fibre System
Tehnologija pametnog grada Stockholma temelji se na Stokab Dark Fibre Systemu koji je razvijen u 1994. kako bi pružio univerzalnu svjetlovodnu mreža gradu. U okviru toga, Stockholm je stvorio Green IT strategiju kojom nastoji smanjiti negativan utjecaj na okoliš grada uspostavljajući energetski učinkovite zgrade (umanjuju troškove grijanja), prateći promet(smanjuje se vrijeme provedeno na putu) i razvojem e-usluga (minimalizirana potrošnja papira). E-Stockholm platforma je usmjerena na pružanje e-usluga, uključujući i političke objave, parkirne rezervacije i čišćenje snijega. Ona se dodatno razvija kroz GPS analitiku, čime stanovnici mogu planirati svoju rutu kroz grad. Najbolji primjer uspjeha ovih tehnologija je vidljiv u Kista Science City regiji koja se temelji na trostrukom konceptu spirale pametnih gradova, prostoru gdje sveučilište, industrija i vlada zajedno rade na razvoju ICT aplikacije za provedbu pametne stategije razvoja grada.

Santa Cruz – u službi policije
Alternativno korištenje 'pametne tehnologije' može se naći u gradu Santa Cruz u Kaliforniji, gdje su lokalne vlasti analizirajući povijesne podatke o kaznenim djelima pokušale predvidjeti policijske zahtjeve i povećala policijsku prisutnost u situacijama kada je to potrebno. Analitički alati generiraju popis deset mjesta na dnevnoj bazi u kojima je više vjerojatno da će se situacije pojaviti, a zatim se ulažu veći policijski napori na tom prostoru. Ovo korištenje ICT tehnologija se razlikuje od načina na koji europski gradovi iskorištavaju te tehnologije naglašavajući pritom širinu koncepta pametnog grada.