Ukupni bruto inozemni dug Hrvatske u veljači ove godine iznosio je 44,6 milijardi eura te je na godišnjoj razini smanjen za 3,3 milijarde eura ili 6,9 posto, uslijed smanjenja duga svih sektora izuzev opće države, navode iz Hrvatske gospodarske komore (HGK), uz prognozu da se do kraja godine mogu očekivati tek blage promjene u razini ino duga.

 Na mjesečnoj razini, prema siječnju ove godine, u veljači je razina bruto inozemnog duga također smanjena, i to za 809,5 milijuna eura. Pritom je najviše smanjen dug središnje banke, za 704,6 milijuna eura, ostalih domaćih sektora, za 93,6 milijuna eura, izravnih ulaganja, za 9,8 milijuna eura, te opće države, za 8,4 milijuna eura, a rast se bilježi samo kod duga drugih monetarnih financijskih institucija, za 6,8 milijuna eura.

 Stoga su veljaču obilježila relativno netipična kretanja karakterizirana padom zaduženosti države i rastom zaduženosti banaka. Ipak, veljača nije znatnije utjecala na dosadašnje trendova pa je na godišnjoj razini nastavljen rast bruto inozemnog duga opće države kontinuirano prisutan od lipnja 2009. godine, za 3,1 posto, i razduživanja banaka koje bilježi kontinuitet od 46 uzastopnih mjeseci, a u veljači ove godine je iznosio 25,6 posto, ističu iz HGK.

 Tako je na godišnjoj razini, prema veljači lani, ukupni bruto inozemni dug u veljači ove godine smanjen za 3,3 milijarde eura, pri čemu su smanjenje duga zabilježili svi sektori – druge monetarne financijske institucije za 2,1 milijardu, izravna ulaganja za 900 milijuna, ostali domaći sektori za 600 milijuna, a središnja banka za 200 milijuna eura, dok je porast zabilježen samo kod opće države, koja je povećala svoj dug za pola milijarde eura.

 Iz HGK pritom ističu da usporenije zaduživanje države pri smanjenim potrebama financiranja proračunskog manjka, uz i dalje dinamično razduživanje drugih monetarnih financijskih institucija, rezultira već treći mjesec zaredom međugodišnjim padom bruto inozemnog duga, pri čemu je stopa od 6,9 posto iz veljače ove godine najizraženija.

 "I u nastavku će godine kretanje ukupnog bruto inozemnog duga biti pod dominantnim utjecajem kretanja duga opće države, koji trenutno čini 35,3 posto ukupnog duga, i duga drugih monetarnih financijskih institucija, na koje se odnosi 13,6 posto ukupnoga inozemnog duga, s tim da će unutar ostalih domaćih sektora (35,7 posto ukupnog duga) velike tvrtke s dobrim bonitetom nastaviti koristiti mogućnost inozemnog zaduživanja pod povoljnijim uvjetima nego na domaćem financijskom tržištu. U takvim okolnostima do kraja godine očekujemo tek blage promjene u razini bruto inozemnog duga, što znači da Hrvatska i dalje ostaje visoko zadužena zemlja sa snažno izraženim rizicima povezanima s valutnim promjenama i kretanjem kamatnih stopa na svjetskom tržištu", prognoziraju iz HGK.