Udio tzv. loših kredita krajem ožujka ove godine iznosio je 16,12 posto – od ukupno 267,02 milijarde kuna kredita kod banaka u Hrvatskoj krajem ožujka 43,04 milijarde kuna je u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita, pokazuju podaci koje je u utorak objavila Hrvatska narodna banka (HNB). 

Udio loših u ukupnim kreditima na godišnjoj je razini tako smanjen za 1,02 postotna boda, a u odnosu na kraj prošle godine za 0,53 postotna boda.

Podaci središnje banke pokazuju i da udio loših kredita pada treće tromjesečje zaredom, nakon što je krajem lipnja prošle godine dosegnuo najvišu razinu od 17,34 posto, krajem rujna je pao na 17,05 posto, krajem prosinca prošle godine na 16,65 posto, a krajem ožujka ove godine na 16,12 posto.

Po podacima HNB-a, kod kredita građanima udio loših kredita 11,93 posto, a i nadalje znatno veće probleme sa servisiranjem kredita imaju poduzeća kod kojih je udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivith kredita u ukupnim kreditima trgovačkim društvima 28,26 posto. 

Krajem ožujka ove godine kod trgovačkih je društava bila upitna naplata 28,78 milijardi kuna od ukupno 101,86 milijardi kuna kredita danih tom sektoru. U odnosu na kraj prošle godine ukupan iznos kredita poduzećima je porastao za oko 840 milijuna kuna, dok je iznos loših kredita smanjen za 1,6 milijardi kuna, pa je i njihov udio smanjen za 1,87 postotnih bodova (sa 30,11 na 28,26 posto).

Kod stanovništva se, pak, bilježi pad iznosa ukupnih kredita, kao i loših kredita. 

Naime, ukupni krediti stanovništvu krajem ožujka iznosili su 114,32 milijarde kuna, što je u odnosu na kraj prošle godine smanjenje za 6,1 milijardu kuna, dok je iznos djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita smanjen za nešto više od milijardu kuna, na 13,64 milijarde kuna. Udio loših kredita kod građana je tako u odnosu na kraj prošle godine pao za 0,25 postotnih bodova, sa 12,18 posto na 11,93 posto.

Stanovništvo je najviše zaduženo putem stambenih kredita, krajem ožujka ti su krediti iznosili 49,16 milijardi kuna, a upitna je naplata 9,72 posto tog iznosa ili 4,78 milijardi kuna. 

Po iznosu kod stanovništva slijede gotovinski nenamjenski krediti s ukupno 39,78 milijardi kuna, a krajem ožujka kod tih je kredita udio loših bio 8,61 posto, što je iznos od 3,43 milijarde kuna. 

Visoka rizičnost naplate kredita od građana pokazuje se kod ostalih kredita stanovništvu, 33,35 posto, te kod hipotekarnih kredita, od 33,96 posto.

Udio loših kredita kod prekoračenja po transakcijskim računima iznosio je krajem ožujka 12,05 posto, kod autokredita 6,80 posto, a 3,66 posto kod kredita po kreditnim karticama. 

Veliki pad kredita u švicarcima, ali visoka rizičnost

Podaci HNB-a o kvaliteti kredita po valutama pokazuju izrazit pad iznosa kredita u švicarskim francima, što je posljedica konverzije tih kredita, ali i izuzetno visoku rizičnost preostalih kredita u francima.

"Što se tiče postupka konverzije i djelomičnog otpisa kredita stanovništvu indeksiranih uz švicarski franak, od kraja studenoga 2015. do kraja ožujka banke su ukupno otpisale kredite u iznosu od 5,4 milijarde kuna. Istovremeno je stanje ukupnih potraživanja kreditnih institucija od stanovništva vezanih uz švicarski franak palo na 3,4 milijarde kuna, s 21,7 milijardi kuna koliko je iznosilo prije konverzije", podaci su koje je središnja banka objavila u svibanjskom Biltenu.

Po podacima HNB-a, krajem ožujka ove godine ukupni su krediti vezani uz švicarskih franak iznosili 4,72 milijarde kuna, od čega se na građane odnosio iznos od 3,39 milijardi kuna.

No, pritom je upitna naplata svake druge kune kredita koje imaju građani a vezani su uz švicarski franak – u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita je iznos od 1,73 milijarde kuna, što je udio od 51,12 posto.

Većina kredita građana u švicarcima odnosi se na stambene kredite, a tu je od 3,1 milijarde kuna upitna naplata 48,59 posto tog iznosa ili 1,5 milijardi kuna.

Banke, po podacima kvalitete kredita po valutama, teško mogu računati na naplatu autokredita vezanih uz švicarski franak – od 9,87 milijuna kuna iznosa kredita za kupnju automobila, građani imaju problema s vraćanjem gotovo 9,7 milijuna kuna, što znači da je udio loših u toj skupini kredita čak 98,21 posto.

I kod trgovačkih je društava najveći problem s otplatom kredita vezanih uz švicarski franak – od ukupno 1,08 milijardi kuna vezanih uz franak udio loših kredita je 74,5 posto, što je iznos od 802,3 milijuna kuna.

Kod kredita odobrenih u kunama bez valutne klauzule, udio loših kredita je 16,49 posto, odnosno od ukupno 82,76 milijardi kuna kunskih kredita (bez valutne klauzule), djelomično nadoknadiv i potpuno nenadoknadiv je iznos od 13,65 milijardi kuna. 

Najviše je pak kredita krajem ožujka bilo vezano uz euro, ukupno 175,5 milijardi kuna, od čega je upitna naplata 25,9 milijardi kuna, što je u ukupnim kreditima vezanim uz euro udio od 14,76 posto. 

Građani su krajem ožujka imali 69,7 milijardi kuna kredita vezanih uz euro, od čega se najveći dio odnosio na stambene kredite, 40,1 milijarda kuna. Kod tih je kredita, pak, rizičnost naplate najmanja. Naime, od ukupnog iznosa kredita građana vezanih uz euro djelomično nadoknadiv i potpuno nenadoknadivi je iznos od 7,78 milijardi kuna, ili 11,16 posto, dok je kod stambenih taj udio 6,96 posto, odnosno upitna je naplata 2,79 milijardi kuna.