Estonija je u godinu dana samo na jednoj novoj, izvoznoj e-Government usluzi utržila nešto manje od milijun kuna. Kupci nove usluge e-Residency, njih 9995 u posljednjih 12 mjeseci, koji su kreditnom karticom online u proračun Estonije uplatili po sto eura, mahom su Finci, Rusi, Amerikanci, Ukrajinci, Nijemci i Britanci.

Usto, oni su u Estoniji otvorili 291 tvrtku. Usluga e-Residency u osnovi se sastoji od prodaje e-osobne iskaznice, ali bez državljanstva Estonije i drugih sličnih prava. Umjesto toga, oni koji ju kupe u Estoniji preko interneta mogu osnovati tvrtku, otvoriti račun u banci, odraditi svu administraciju poslovanja i dobiti digitalni potpis kakav imaju i građani Estonije, a koji će uskoro vrijediti u cijeloj Uniji. U Velikoj Britaniji je, pak, lani osnovano rekordnih 608.100 novih biznisa.

Velik broj osnovali su stranci, koje Otok privlači dobrom poslovnom klimom, povoljnim međunarodnim trgovinskim ugovorima i naprednim i jednostavnim e-Government uslugama. Samo osnivanje tvrtke u Velikoj Britaniji, koje je omogućio e-Government, naplaćuje se od dvadesetak pa do 400 funti, odnosno lani je Otok pozitivnim stavom prema poduzetništvu motivirao i domaće i strane poduzetnike da u pokretanje posla ulože više od 100 milijuna kuna. U to nisu uračunati prihodi od poreza, nova radna mjesta za lokalno stanovništvo i druge koristi za društvo i ekonomiju. Na prvi pogled Hrvatska se teško može nositi u takvoj usporedbi.

Veliki napredak
Za razliku od onog u Estoniji i Velikoj Britaniji, e-Government u Hrvatskoj izvozu nije doprinio niti kune. Stranci, naime, zasad ne mogu preko interneta kupovati usluge hrvatske države. Međutim, ne bi bilo korektno reći da Hrvatska nije napravila veliki korak naprijed u e-Governmentu. Lani je, prema podacima Ministarstva poduzetništva preko usluge e-Obrt (dio servisa e-Građani) osnovano 122 obrta, a obrtnici su na taj način proveli 73 statutarne promjene. Sustav e-Građani već koristi više od 200 tisuća građana, a broj usluga stalno raste. Nadalje, posljednjih godinu dana testira se sustav e-Poslovanje, koji bi do kraja 2016. trebao postati javno dostupan.

Ukine li država, kako je najavila, pečat, to će dodatno olakšati e-poslovanje i smanjiti potrebu za obilaženjem šaltera. No, to je tek dio priče. Želite li znati koji zakonski okvir vrijedi u Hrvatskoj, propisi i zakoni sada idu na servis e-Savjetovanja.gov.hr gdje ih možete pročitati i komentirati prije nego krenu u službenu proceduru. Sjednice Vlade i Sabora dokumentirane su online, a svi službeni propisi nakon toga se objavljuju i besplatno su dostupni na webu Narodnih Novina.

Zanima li vas koliko država troši, Ministarstvo financija na svom webu ima najvsježiji proračun za tekuću godinu, a može ga se naći i na webu Vlade i Sabora. Državna administracija zakonom je obvezna na webu objaviti Plan javne nabave za tekuću godinu, i to mahom i čini, a dostupna su i izvješća o izvršenju tih planova. Dodatno, sva državna tijela do kraja godine na webu otvorenih podataka data.gov.hr objavit će svoje podatke, od popisa ulica i birača preko podataka o kreditnim institucijama pa sve do statistike plaća u Gradu Zagrebu.

Izvoz kao poticaj
Nažalost, iako je mnogo toga online, svi ti podaci i izvori o e-Governmentu u Hrvatskoj, i dalje su nedostupni većini građana i tvrtki, jer ih je iznimno teško pronaći. A taj nedostatak dobrog korisničkog iskustva dobro prikriva dva glavna problema: sudstvo i porezna uprava, koji iako su među najpotrebnijim dijelovima e-Government, još uvijek su znatno okljaštreni. Porezne prijave online mogu predavati tvrtke, ali ne i građani. Možete dobiti potvrdu boravišta online, ali ne i naručiti novu osobnu iskaznicu. Mnogo je birokratskih apsurda. Ne možete državne usluge platiti online. Ne možete dobiti NFC osobnu da ne morate imati čitač kartica itd. Možda bi jedna izvozna e-Government usluga dobro došla Hrvatskoj. Otvorila novi izvor prihoda, potaknula na poboljšanje korisničkog iskustva te tako pomogla svima nama. Domaće tvrtke su to polako počele raditi, vrijeme je da krene i država.