Hrvatska je u ožujku zabilježila daleko najvišu stopu rasta industrijske proizvodnje među 28 zemalja članica Europske unije u odnosu na mjesec ranije kao i u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, pokazali su podaci Eurostata, objavljeni u četvrtak.

U ožujku je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u Hrvatskoj porasla za pet posto na mjesečnoj razini, nakon pada za 1,6 posto u prethodnom mjesecu.

U skupini zemalja s najvećim rastom industrijske proizvodnje uz bok Hrvatskoj nalazi se Latvija, s rastom za 4,3 posto. Slijede Češka i Španjolska, s rastom od 1,4 odnosno 1,3 posto.

Najizrazitiji pad među 28 zemalja-članica čiji su rezultati raspoloživi Eurostatu zabilježen je u Irskoj, u visini 11,2 posto. Slijede Litva i Estonija, s padom za 3,5 odnosno 3,3 posto.

Na razini EU-a industrijska je proizvodnja pala na mjesečnoj razini drugi mjesec zaredom, za 0,5 posto, nakon što je u veljači prema revidiranim podacima Eurostata potonula jedan posto.

I u 19-članoj eurozoni industrijska je proizvodnja drugi mjesec zaredom smanjena na mjesečnoj razini, i to za 0,8 posto, nakon revidiranog 1,2-postotnog pada u mjesecu ranije, procijenili su u statističkom uredu EU-a.

Promatrano po industrijskim sektorima, najveći pad proizvodnje zabilježen je u segmentu netrajnih potrošačkih roba, za 1,4 posto u EU, te za 1,9 posto u eurozoni.

Uvjerljivo najsnažniji rast na godišnjoj razini  

Hrvatska je i na godišnjoj razini prednjačila među zemljama EU najsnažnijim rastom industrijske proizvodnje u ožujku, za 6,9 posto, nakon 4,4-postotnog rasta u veljači.

U skupini zemalja s najvećim rastom proizvodnje nalaze se još Švedska i Slovenija, gdje je proizvodnja uvećana 4.9 odnosno 4,4 posto.

Irska je pak u ožujku zabilježila najizrazitiji pad industrijske proizvodnje na godišnjoj razini, za 10,6 posto. Slijede Malta i Estonija, s padom proizvodnje za 5,4 odnosno 4,8 posto, te Grčka gdje se smanjila za 4,1 posto.

U 28-članom EU industrijska je proizvodnja u ožujku na godišnjoj razini porasla najsporije u ovoj godini, za samo 0,3 posto, nakon revidiranog 1-postotnog rasta u veljači i 3,3-postotnog u siječnju, pokazali su kalendarski prilagođeni podaci.

U 19-članoj eurozoni, kao i u EU u cjelini, industrijska je proizvodnja oštro usporila, na 0,2 posto. U veljači je prema revidiranim podacima porasla jedan posto, nakon 3,5-postotnog skoka u siječnju.

Po industrijskim sektorima, najviše je u ožujku na godišnjoj razini porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 1,8 posto u EU i 1,6 posto u eurozoni. Najveći pad pak zabilježen je u sektoru netrajnih potrošačkih roba – za 2,5 posto u EU i za tri posto u eurozoni.