Temeljem podataka dobivenih od svojih članica, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) napravila je popis najčešćih problema s kojima se tvrtke susreću, a mnogi su vezani uz zemljišne knjige. O toj smo problematici razgovarali s Damirom Delačom, predsjednikom HUP-ove Udruge geodetsko i geoinformatičke struke.

“Naša Udruga sudjeluje u realizaciji infrastrukturnih projekata i investicija. Ponukani s jedne strane odabirom ključnih projekata za razvoj Hrvatske – ravničarske pruge do Rijeke, navodnjavanje Slavonije, LNG terminal na otoku Krku – a s druge strane objedinjavanje funkcija zemljišnih knjiga i katastra prema preporuci Svjetske banke, našli smo se pozvani da upozorimo na administrativne zapreke koje bi mogle usporiti a možda i onemogućiti realizaciju tih, ali i drugih projekata”, kaže Delač.

Tri navedena projekta presudna su za razvoj RH, a zajedničko im je da za njihovu realizaciju, između ostalog, treba prostor. Pored konfiguracije, glavni podaci o prostoru nalaze se u zemljišnim registrima – katastru i zemljišnim knjigama. Uglavnom, podaci u katastru i zemljišnim knjigama nastali su prije 150 godina za vrijeme Austro- Ugarske i ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu, što čini glavnu administrativnu zapreku kod realizacije investicijskih projekata, pa tako i nevedenih, upozorava naš sugovornik.

“Postavlja se pitanje zašto se do sada problemu zemljišnih registara nije posvetilo više pažnje u smislu prikupljanja novih i točnih podataka o prostoru, kada se zna da su ovi registri, u novom državnom ustroju, temeljni stupovi državnosti”, kaže Delač.

“Teško je upravljati državom ako ne znamo čime upravljamo, budući da podaci iz gruntovnice ne odgovaraju podacima iz katastra, niti stvarnom stanju na terenu.
Prva pomisao je da nedostaju financijska sredstva. Međutim, modeli prikupljanja financijskih sredstava za provođenje ovog projekta su ispitani pa financiranje ne bi trebalo predstavljati posebnu zapreku, a financijska korist od novih registara daleko premašuje uložena sredstva”, nastavlja Delač.

Odbijanje velikog broja geodeta i odvjetnika (Državne geodetske uprave i Ministarstva pravosuđa) da se pristupni cjelovitom rješenju zemljišnih registara obnovom podataka potaknuto je dugogodišnjim antimarketinškim djelovanjem, koje se bazira na porukama tipa: to je skupo, traje jako dugo, nikad nije gotovo, pa mi imamo službene registre, doduše iz 19. stoljeća.
“Deklarativno i geodeti i pravnici znaju da je zastarjelost zemljišnih registara glavna administrativna zapreka razvoju RH.

Oni niječu znanstveno dokazan negativni utjecaj zastarjelosti podataka i vjeruju da se sitnim popravcima unutar zastarjelih registara i prevođenjem u digitalni oblik mogu popraviti podaci u zemljišnim registrima, a teško je procijeniti koja je zabluda veća.

Jednako tako, spajanje institucija Državne geodetske uprave i zemljišno-knjižnih odjela u jednu instituciju,bit će korisno samo pod uvjetom da se osigura učinkovito provođenje obnove zemljišnih registara s novom katastarskom izmjerom i novom zemljišnom knjigom.

Bez tog uvjeta spajanje katastra i zemljišne knjige bit će samo još jedna administrativna mjera, koja neće riješiti bit problema a to su novi podaci o prostoru.

Vjerujemo da se problemi koje ima Hrvatska, a koje bi trebala početi rješavati ova reformska vlada, mogu usporediti s kamenim gromadama u odnosu na zemljišne registre, koji su mali kamenčić, no taj kamenčić je u cipeli i smeta pri svakom koraku za pomicanje velikih kamenih gromada, slikovito je zaključio Delač.