Ono što je za mandata prethodne vladajuće administracije najavljivano: skraćivanje liste tvrtki od strateškog interesa države i brza prodaja svega osim šuma, vode i temeljne infrastrukture, jučer je ekspresno počela obavljati Vlada Tihomira Oreškovića. S popisa tvrtki od strateškog i posebnog državnog interesa u hitnoj, telefonskoj sjednici skinula je ukupno osam tvrtki – ACI, Croatia Airlines, Luka Rijeka, Croatia banka i Petrokemija više nisu strateške, dok je na listi poduzeća od posebnog interesa, na kojoj su tvrtke koje kotiraju na tržištu kapitala i u kojima je udjel države pao ispod 50 posto, od dosadašnjeg “društva” ostala tek Ina. Brisane su Končar Elektroindustrija, Podravka te Croatia osiguranje, a na tu listu uz Inu pridodana je nova članica, Zračna luka Mali Lošinj.
Prema važećoj regulativi nije predviđena privatizacija tog najvrednijeg dijela državnog portfelja, osim ako se to ne propiše posebnim zakonom i odlukama Markova trga, pa ovim potezom Vlada otvara mogućnost ubrzanja i pojednostavljenja privatizacije spomenutih tvrtki. Neslužbeno se u Vladinim krugovima već spominje kako bi se s otvaranjem postupaka krenulo promptno, odnosno da je mandatar postavio cilj da se već do kraja lipnja zaustavi rast javnog duga. Brzina upućene, pak, ne iznenađuje, budući da je Orešković jasno postavio zadatak da se od prodaje imovine u proračun mora prikupiti za ovu godinu 200 milijuna eura.
Ono što je, pak, iznenadilo jest činjenica da se u Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) još biraju stručnjaci koji će obaviti analizu i evaluaciju vrijednosti te dati prijedloge daljnjeg raspolaganja portfeljem, na kojemu je veliki dio spomenutih bivših strateških tvrtki.
11posto
vlasničkoga udjela u ACI-ju već ima turska Dogus grupa a država 78,5 posto
Osim toga, problemom se u startu pojavljuje skidanje ACI-ja s liste, a to pitanje u idućim danima i uvjetima političke nestabilnosti vladajuće garniture moglo bi samo eskalirati. Riječ je o sustavu lučke infrastrukture za koju većina upućenih tvrdi kako mora ostati dio strateškog portfelja RH jer se u slučaju nezine prodaje, za razliku od ostalih tvrtki koje u ovom krugu gube status strateškogih, radilo o prodaji položaja, a ne prodaji biznisa.
Analitičari ocjenjuju i da njezina renta ima u ovom trenutku neusporedivo veći potencijal od Ine, a očekuju i da će nautički biznis u narednom razdoblju nastaviti bilježiti rast. Takvo je mišljenje nedavno u razgovoru za Poslovni dnevnik iskazao i aktualni ministar turizma Anton Kliman, koji bi postojeći sustav od 23 ACI-jeve luke razvijao kroz dokapitalizaciju, a izrijekom se zalaže za zadržavanje ACI-ja u statusu tvrtke od strateškog značaja.
ACI bi na ovoj listi investitorima zasigurno bio i najinteresantniji, no pitanje je kakav model prodaje se predviđa. Preporuke su, ako se i ide u prodaju, da država svakako zadrži minimalno kontrolni paket u ACI-ju. Velik potencijal svakako ima i dionički paket korpivničke Podravke, te Končara i Croatia osiguranja, dok se za ostale tvrtke prema prvim naznakama ne očekuje poseban interes. To više što je riječ o tvrtkama opterećenima dugovanjima, koje su poput primjerice Croatia airlinesa već neuspješno bile nuđene na prodaju. No, ovaj put i potencijalni kupci biti će svjesni zadanog političkog cilja i roka, te će računati na manje zahtjevne uvjete trgovine. Uglavnom se kao potencijalno zainteresirane navodi mirovinske fondove, kao i strane investitore, prvenstveno iz Turske koji su za nedavnog posjeta gospodarskog izaslanstva predvođenog predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom iskazali zanimanje upravo za ACI, u kojemu turska Dogus grupa već posjeduje 11 posto dionica, te za Croatia airlines i Podravku. Upravo u tom posjetu se i prepoznaje lista tvrtki koje gube status strateških i pripremaju se za prodaju, budući da je na toj listi na kojoj je sada preostalo 47 strateških tvrtki još priličan broj onih koje bi se moglo izdvojiti iz tog društva. Primjerice Brijuni rivijera ili Luka Vukovar.
Prve procjene analitičara govore kako bi država od privatizacije ovih poduzeća, budu li u prodaju stavljeni apsolutno svi udjeli koje u njima država trenutačno posjeduje, uključujući i one u ACI-ju, mogla računati na prihod od oko 300 milijuna eura.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.poljska je uvela porez na aktivu banaka i tako uprihodila 1.4 Mlrd EUR na godisnjoj razini.
Mi to ne mozemo …ili samo ne smijemo?
🙂
ACI strateska firma? Za uhljebe i politicke neznalice! Neka nam vlada kaze koliko novca je ACI uplatio u drzavnih proracun u zadnjih 25 godina? Reci cu vam – nula kuna. Za iole vecu investiciju se moraju zaduzivati. Znaci, nisu ojacali niti operativni kapital. Dok na drugoj strani marina Frapa i marine Dogus grupe osvaruju dobit, a Frapa bez problema financira gradnju velike marine u Dubrovniku, ovi iz ACI-ja kopkaju na mjestu i kradu bogu dane. Znaci, kako je CO sluzio za politicke uhljebe i nikad kune dividende nije uplatio u drzavni proracun, tako isto i ACI Croatia Banka, Croatia Airlines…sve to treba dati na trziste. Neka drzava kod ACI-ja zadrzi 25%, za nekoliko godina ce vise imati koristi od toga, nego sada, kada je vecinski vlasnik.
A za Petrokemiju se prije nekoliko godina moglo dobiti cca 200 milijuna €…
To je bio pun pogodak – neprodati 🙁
A u međuvremenu su napravili cca pola milijarde kuna gubitka…
Osobno sam protiv prodaje jel znam da će svu lovu sa uhljebima pojesti i popiti .
Pa vidite kakav je pritisak od prvog dana na ministra kulture koji je smanjio uhljebima uhljebarinu.
Da misle provoditi reforme odmah bi smanjili sve poreze i prestali trošiti nezarađeno.
Buđet odrediti na 80 miliardi pa nek uhljebi cvile.
Uključite se u raspravu