Crna Gora je donosi Master plan plinofikacije koji predviđa gradnju dvije elektrane na plin i plinovode od primorja prema Podgorici i Nikšiću, Danilovgradu i Nikšiću. Nacrt plana priredio je konzorcij COWI/ IPF, acjelovit dokument treba biti završen do prosinca ove godine, piše portal Analitika. Koridor mreže plinovoda bit će širok 300 metara, a kao povoljne lokacije za gradnju plinskih elektrana razmatraju se okolica Podgorice i Luka Bar.

Dio je to planiranog Jadransko- jonskog plinovoda, projekta u čiju realizaciju su uključene Hrvatske, Crne Gore, Bosne i Hercegovine te Albanije. Taj plinovod bit će povezan s plinovodom TAP koji bi plin iz Azerbajdžana trebao pristizati u Europu. EU je u ožujku odobrila sporazum između Grčke i TAP-a, što otvara put prema gradnji tog plinovoda.

Transportna plinska mreža u crnogorskom Master planu plinofikacije (MPG) proteže se od obalnog do sjevernog područja i uključuje povezivanje sa svim glavnim središtima. Prva faza podrazumijeva plinofikaciju primorja, druga Podgorice, a treća gradnju plinovoda prema Nikšiću. Ukupno, izgradnja plinske mreže stajat će do 394 milijuna eura. Pri razmatranju proritetnih investicijskih projekata (PIP), koridori predviđeni MPG-om su promijenjeni te su izostavljene općine u sjevernom dijelu Crne Gore. Nakon 2020. godine predviđena je mogućnost gradnje dvije elektrana na plin u Crnoj Gori.
Elektrane bi imale snagu od 100 odnosno 300 megavata s ukupnom potrošnjom plina do 303 milijuna prostornih metara.

Prema navedenom dokumentu, ukupna potencijalna konačna potrošnja prirodnog plina u Crnoj Gori iznosi do 287 milijuna prostornih metara, u početnoj godini i raste do 590 milijuna u 2040. godini. Potencijal potrošnje plina velikih industrijskih potrošača Željezare Nikšić i Kombinata aluminija Podgorica (KAP) procjenjuje se na otprilike 100 milijuna prostornih metara godišnje.

Ali, zbog, kako se navodi, “vrlo neizvjesne budućnosti ta dva relativno velika industrijska kompleksa i činjenice da industrijski proizvodi ne bi bili konkurentni na međunarodnom tržištu s postojećim cijenama plina”, njihova potrošnja nije uklopljena u proračun ukupne potrošnje plina.

Kada je riječ o pravcima plinske mreže, Jadransko- jonski plinovod iz Albanije ulazi u Crnu Goru pokraj mjesta Štodra. Od granice, pravac ide sjeverozapadno prema Baru, preko poljoprivrednog zemljišta koje je vrlo pogodno za izgradnju plinovoda, a pokraj Kameničkog mosta trasa prelazi rijeku na nekoliko mjesta i nastavlja ravnicom. Zatim prolazi kroz stjenoviti i brdoviti teren prema Baru i zaljevu Bigovica, gdje ulazi u more.

Od zaljeva Bigovica do Trstenog, plinovod se polaže na morsko dno u dužini od oko 33,6 kilometara, te prolazi ponovno kopnom, djelimično stjenovitim i brdovitim terenom koji se smatra složenim za gradnju plinovoda. Od Gošića plinovod ide preko poluotoka planinskim terenom prema Hrvatskoj, gdje se postavlja podmorski dio plinovoda od rta Dobreč, kroz Boku Kotorsku do mjesta izlaska u uvali Čipavica u Hrvatskoj.

Drugi veliki dio plinskog sustava temelji se velikom ogranku do Podgorice koji vodi prema Beranama. Otud se od glavnog plinovoda odvajaju svi plinski prijenosni cjevovodi do središta općina u središnjoj i sjevernoj Crnoj Gori.