Energetska obnova mora postati prilika za male i srednje poduzetnike

Autor: Vladimir Nišević , 08. svibanj 2016. u 22:00

Izrazito je važna promišljena državna strategija koja neće uključivati samo osiguravanje sredstava ili zakonsku podlogu već i otvoriti put domaćim kompanijama, posebice malim i srednjim, da se uključe u poslove energetske obnove i poticanje energetske učinkovitosti.

Energetska obnova i poticanje energetske učinkovitosti nije samo okolišno pitanje, prije svega to je velika prilika za poduzetnike. Prilika za odličnu zaradu koja se javlja jednom u poslovnom ciklusu i koja se nikako ne smije propustiti. Međutim, u Hrvatskoj uz sva dobra nastojanja državnih i lokalnih institucija i u slučaju energetske obnove kao da se radi o putu do pakla popločenom dobrim namjerama.

S jedne strane, u situaciji u kojoj javna nabava nije riješena na pošten način, a apliciranje na razne natječaje za dodjelu sredstava zakomplicirano do boli, teško da će se neki manji poduzetnik odlučiti na ulazak u priču o obnovi i energetskoj učinkovitosti. S druge strane, upitno je i koliko kapaciteta imaju mali i srednji poduzetnici za uključivanje u velike energetske projekte s obzirom na broj ljudi, tešku situaciju u gospodarstvu i educiranost kadrova. Država je u ovom slučaju postavila zakonodavni okvir i osigurala dostupnost sredstava, ali premalo je uloženo u edukaciju građana kao i poduzetnika.

Prednost domaćim tvrtkama
Fond za zaštitu okoliša i energetku učinkovitost kao i niz drugih lokalnih i državnih agencija odradio je hvalevrijedan posao, posebice kada je u pitanju osiguravanje sredstava za građane. Ali za ozbiljnije bavljenje ovom tematikom nedostaje jedan drugi podatak, a to je koliko je naših poduzetnika, posebice mali i srednjih, sudjelovalo u radovima za koje su građanim osigurana sredstva. U toj priči možda je najplastičniji primjer ugradnje razdjelnika u stambene zgrade koje se griju pomoću toplana. S jedne strane, svega nekolicina tvrtki bavila se ugradnjom razdjelnika te je cijena ugradnje bila gotovo indentična kod svih, a s druge strane ugrađeni razdjelnici, barem ne znam za takav primjer, nisu plod hrvatske pameti već se radi o stranim proizvodima.

U ovom slučaju bez da se promatra spornost samog zakona ili činjenica kako je riječ o trošku koji hrvatski građani možda i nisu morali platiti, ostaje pitanje koliko se od tog posla vratilo u hrvatske kompanije, a koliko je na njemu profitirao netko drugi. U većini europskih zemalja, energetska obnova, posebice ona u zgradarstu je veliki biznis, zgrade u većini metropola, i javne i privatne stare i po današnjim uzusima zastarjele, troše previše energije. Ali također u većini europskih zemalja kada se govori obnovi zgrada, bez obzira jesu li javne ili privatne, obnovu rade domaće kompanije.

Korist od vlastite biomase
U Austriji, što je zanimljiv podatak, grijanje na drvnu biomasu jako je razvijeno, ali kotlovi koji se ugrađuju kao i sama sirovina u 90 posto slučajeva austrijski su proizvod. To nikako nije plod slučajnosti već pažljivog planiranja. Stoga je izrazito važno da takvih primjera postanemo svjesni i u Hrvatskoj. Jer ekologija kao i energetska obnova ne bi smjeli biti nešto egzotično, nametnuto izvana, pitanje pomodarstva ili direktiva Europske unije, već ozbiljna prilika za biznis.

Za tako nešto izrazito je važna promišljena državna strategija koja neće uključivati samo osiguravanje sredstava ili zakonsku podlogu već i otvoriti pravilan put domaćim kompanijama, posebica malim i srednjim, da se uključe u navedene poslove. To uključuje i pametnu obrazovnu strategiju koja će na vrijeme omogućiti kadar s potrebnim vještinama. Ali prije svega to uključuje volju i razumijevanje na državnoj razini kao i promjenu zakona o javnoj nabavi, što je već odavno trebalo biti učinjeno. 

Komentirajte prvi

New Report

Close