Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica pale, drugi tjedan zaredom, zbog novih naznaka usporavanja rasta globalnog gospodarstva i nepoticajnih poslovnih rezultata kompanija.

Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones oslabio 0,2 posto, na 17.740 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,4 posto, na 2.057 bodova, a Nasdaq indeks 0,8 posto, na 4.736 bodova.

Pad cijena dionica drugi tjedan zaredom posljedica je niza podataka koji pokazuju da se rast globalnog gospodarstva usporava.

Tako je dodatno oslabila aktivnost u kineskom gospodarstvu, dok je Europska komisija smanjila procjene rasta europskih gospodarstava u ovoj godini.

Loše na tržišta utječu i anemični kvartalni poslovni rezultati kompanija. Doduše, većina njih izvijestila je o većoj zaradi nego što se očekivalo, no procjene analitičara vrlo su niske, pa kompanijama nije teško prebaciti ih.

"Posljednji podaci iz globalnog gospodarstva i poslovni rezultati nekih od najvećih zapadnih kompanija razočarali su ulagače, pa je splasnula sklonost rizičnijim investicijama", kaže Masahiro Ichikawa, strateg u tvrtki Sumitomo Mitsui Asset Management.

Ni pokazatelji iz američkog gospodarstva ne ulijevaju puno nade u ubrzavanje rasta. Posljednjih dana zaredala su izvješća koja ukazuju na slabljenje pozitivnih trendova na tamošnjem tržištu rada.

U SAD-u je u travnju otvoreno 166.000 novih radnih mjesta, najmanje u sedam mjeseci i znatno manje od očekivanih 200.000.

No, slabljenje pozitivnih trendova na tržištu rada barem znači, uvjereni su analitičari, da američka središnja banka neće povećati ključne kamatne stope prije ljeta, možda tek u rujnu.

Loše na tržište utječe i pad cijena nafte. Nakon što su u travnju skočile više od 20 posto, svibanj je počeo korekcijom.

Prošloga je tjedna cijena barela na londonskom tržištu pala 6 posto, što je njezin najveći tjedni pad od siječnja, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 3 posto.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,9 posto, na 6.125 bodova, dok je frankfurtski DAX pao 1,7 posto, na 9.869 bodova, a pariški CAC 2,9 posto, na 4.301 bod.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks prošloga tjedna potonuo 3,4 posto, na 16.106 bodova.

 Na svjetskim valutnim tržištima dolar je prošloga tjedna ojačao, nakon oštrog pada tjedan dana prije, no sve je jasnije da američka središnja banka neće prije ljeta povećati kamatne stope.

Tečaj dolara prema japanskoj valuti ojačao je prošloga tjedna 0,7 posto, na 107,10 jena.

Američka je valuta ojačala i prema europskoj, pa je cijena eura skliznula 0,4 posto, na 1,1405 dolara.

Euro je, pak, ojačao u odnosu na japansku valutu, za 0,3 posto, na 122,15 jena.

Početkom prošloga tjedna dolara je bio pod pritiskom, kao i tjedan dan prije, kada je u odnosu na japansku valutu izgubio gotovo 5 posto.

U ponedjeljak je tečaj dolara, po prvi puta nakon 18 mjeseci, zaronio ispod razine od 106 jena.

Jen, kojeg ulagači tradicionalno koriste kao utočište za kapital u nestabilnim vremenima, ojačao je za više od 15 posto prema dolaru u posljednjih šest mjeseci, zbog tržišnih previranja i zato što se očekivanja ulagača o postupnom povećanju američkih kamatnih stopa nisu ostvarila.

Zbog jačanja jena, što ne ide u prilog japanskom gospodarstvu, premijer Shinzo Abe u srijedu je kazao da Japan nadzire kretanja tečaja jena i da će djelovati, bude li nužno.

Mogućnost intervencije japanskih vlasti na valutnim tržištima ublažila je pritisak na američku valutu, pa se polovicom tjedna dolar ponešto oporavio.

No, kratkoročno se ne očekuje njegov značajniji uspon jer je sve jasnije da Fed neće prije ljeta povećati kamatne stope zbog usporavanja rasta američkog gospodarstva.

U SAD-u je u travnju otvoreno 166.000 novih radnih mjesta, najmanje u sedam mjeseci i znatno manje od očekivanih 200.000. A slabljenje pozitivnih trendova na tržištu rada znači, kažu analitičari, da Fed neće povećati ključne kamate prije ljeta, možda tek u rujnu.

Euro je, pak, oslabio u odnosu na američku valutu jer je rast gospodarstva eurozone slab, zbog čega je Europska komisija prošloga tjedna blago snizila procjene rasta.

A to znači da bi Europska središnja banka, ako se rast gospodarstva dodatno uspori, a deflacijski rizici ojačaju, mogla ponovno ublažiti monetarnu politiku.