Pozitivnih pomaka ima, no i dalje je nužno senzibilizirati javnost o potencijalu osoba s invaliditetom

Autor: Marta Duić , 05. svibanj 2016. u 22:00
U posljednjih deset godina Hrvatska bilježi stalni rast broja zaposlenih osoba s invaliditetom/FOTOLIA

Kvotno zapošljavanje i aktivne mjere HZZ-a zaslužni su za promjene klime na tržištu rada za osobe s invaliditetom i njihovu manju marginalizaciju u društvu.

Poslovne tvrtke svih veličina na lokalnoj i globalnoj razini već godinama rade na redefiniranju poslovnih strategija u kojima društveno odgovorno poslovanje (DOP) ima sve značajnije mjesto. Sve je manje tvrtki koje trče za profitom pod svaku cijenu ne obazirući se na potrebe i prava zaposlenika, osoba s invaliditetom, društvene zajednica, udruga i potrošača, a sve je više onih koje su u svoje poslovanje integrirale odgovornost i aktivno provođenje DOP-a.

 

2613osoba

s invaliditetom zaposleno je u prošloj godini, a zaslužni su kvotni sustav zapošljavanja i mjere HZZ-a

Omogućavanje radne prakse studentima s invaliditetom i slabijeg materijalnog statusa, a zatim i njihovo zapošljavanje na neodređeno vrijeme predstavlja jedan od najboljih primjera DOP-a kojeg Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava (MRMS) podržava u svakom smislu. "U Hrvatskoj je zabilježen značajan porast zapošljavanja osoba s invaliditetom, ali mi u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava nećemo prestati činiti još i više kako bi ovoj populaciji hrvatskih građana osigurali mjesto na tržištu rada. Kontinuirano ćemo raditi na uklanjanju administrativnih zapreka koje se nalaze na njihovom putu do sigurnog radnog mjesta", poručila je ministrica Nada Šikić podupirući projekt Poslovnog dnevnika Iskustvo zlata vrijedi.

U posljednjih deset godina Hrvatska bilježi stalni rast broja zaposlenih osoba s invaliditetom, a prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) tijekom protekle godine zaposleno je ukupno 2.613 osoba s invaliditetom, što je 39,2 posto više nego u 2014. godini i 49,8 posto više nego u 2013. godini. Tome je svakako doprinio kvotni sustav zapošljavanja osoba s invaliditetom, ali i mjere aktivne politike zapošljavanja u nadležnosti HZZ-a kojima se osobama s invaliditetom omogućava dodatno obrazovanje i osposobljavanje, sufinancirano zapošljavanje i samozapošljavanje.

U procesima zapošljavanja osoba s invaliditetom i sprečavanja njihove marginalizacije veliku ulogu ima i Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) kao još jedna javna institucija u nadležnosti MRMS, a tu ulogu u ovom mandatu kako kažu iz MRMS namjeravaju dodatni produbiti. Uz podršku ministarstva i Vlade ZOSI će kvalitetnije ostvarivati svoju intenciju da se osobama s invaliditetom prilagode radni uvjeti, a one osposobe za ravnopravno sudjelovanje na tržištu rada.

Punopravni članovi
Inače, osobe s invaliditetom su ravnopravni članovi našeg društva, vrijedni zaposlenici koji disciplinirano izvršavaju svoje zadatke, rjeđe mijenjaju posao i doprinose poboljšanju međuljudskih odnosa u radnom okruženju. Važno je spriječiti njihovu marginalizaciju i poduprijeti ih u davanju vlastitog doprinosa zajednici u kojoj žive te im pomoći u podizanju svijesti o vlastitoj vrijednosti u našem društvu.  

Značaj projekta
Unatoč svemu, u našem društvu su još uvijek prisutni negativni stereotipi i predrasude prema osobama s invaliditetom, stoga su afirmativne kampanje i senzibiliziranje javnosti o mogućnostima i potencijalima osoba s invaliditetom i više nego nužni. Jedan od ciljeva MRMS podrazumijeva i jače osvješćivanje šire javnosti o važnosti integracije osoba s invaliditetom u sve oblike društvenog života, uključujući i zapošljavanje. Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom stvoreni su uvjeti za integraciju osoba s invaliditetom na tržište rada, čime se izravno utječe i na njihovu socijalnu uključenost i opće povećanje kvalitete života.

Kako kažu iz MRMS, studentima s invaliditetom važno je pružiti šansu za stjecanje radnog iskustva putem stručne prakse, jer se time povećava i njihova zapošljivost. Poslodavci imaju priliku uvjeriti se u kvalitete osobe s invaliditetom kao radnika, a istovremeno će ispuniti svoju kvotnu obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom. Iz MRMS ističu kako cijene nastojanja poslodavaca koji su u sklopu svojih DOP programa odlučili zaposliti i veći broj osoba s invaliditetom od onoga što je propisao zakon.  Kako kažu, njihova stvarna podrška projektu Iskustvo zlata vrijedi izuzetna je prilika da naprave korak više od klasične korporativne filantropije koja bi se isključivo sastojala od uplate donacija i deklarativnog pristupa DOP-u putem objava plaćenih oglasa.

Iz ministarstva ističu kako je stvaranje okruženja u kojem mlade osobe s invaliditetom mogu kvalitetno naučiti raditi i stjecati iskustvo te se iskazati u radu osobina dobrih poslodavaca. Osim toga, važnost zapošljavanja mladih s invaliditetom još je veća kad znamo da je općenita nezaposlenost mladih velik gospodarski i društveni problem na području čitave EU. Nemogućnost zapošljavanja mladih generira poteškoće ne samo za nezaposlene pojedince već i za društvo u cijelosti. Tu ubrajamo gospodarske troškove radne neaktivnosti mladih, gospodarske migracije, ekonomske i socijalne troškove neiskorištenosti ljudskih potencijala, demografske posljedice, a sve to u većoj mjeri pogađa studente s invaliditetom i one slabijeg imovinskog statusa. 

Komentirajte prvi

New Report

Close